Visoki predstavnik Europske unije Josep Borrell u petak je naglasio važnost priprema za novo proširenje EU, koje bi podrazumijevalo pristupanje čak 10 novih država.
On je pozvao na brze pregovore o vremenskom okviru za ulazak, kako bi se ubrzale njihove pripreme za članstvo. Borrell je posebno naglasio kako na listi potencijalnih novih članica trebale biti zemlje zapadnog Balkana, kao i Ukrajina.
Veliki izazov
Prema pouzdanim izvorima „Dnevnog avaza“, najviši dužnosnici Europske unije već uveliko razmišljaju o planu kako do 2030. godine primile države zapadnog Balkana, zajedno s Ukrajinom, u Europsku uniju.
Ipak, ono što bi prethodilo tome jeste set velikih reformi, čije bi se provođenje zahtijevalo od svih država.
U vezi s tim, kao što je najavio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, uskoro bi trebali i službeno početi pregovori između EU i Bosne i Hercegovine, nakon što je Parlament BiH usvojio pet proeuropskih zakona koji se od naše zemlje zahtijevaju u okviru paketa EU.
Posljednja članica koja je primljena u Europsku uniju je Hrvatska, još 2013. godine. U međuvremenu je opao interes država EU za proširenje, u čemu su posebno prednjačile Nizozemska i Francuska, a francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovarao je koncept rješavanja problema unutar same Unije, pri čemu nije vidio kako bi nove države, demokratski i ekonomski potkapacitirane, mogle doprinijeti.
Crvene lampice
Sve to je dovelo do smanjenja entuzijazma među državama kandidatima, ali i snažnijeg utjecaja drugih sila na prostoru zapadnog Balkana, u prvom redu Kine i Rusije.
Ipak, agresija na Ukrajinu upalila je crvene lampice i u Briselu i u drugim europskim centrima moći te je prepoznato da bi ostavljanje država kandidata i potencijalnih kandidata pred vratima moglo ujedno značiti i gubitak europskog utjecaja.
Integracija u hodu
Očekuje se da će ova inicijativa pokrenuti dublje rasprave unutar Europske unije o procesu pristupanja novih članica, kao i o koracima koji će biti potrebni da bi se taj proces olakšao i ubrzao. Jedna od ideja, koju je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, jeste da zemlje osjete dobrobiti pristupanja prije ulaska u EU.
Trenutno kandidati godinama poduzimaju bolne reforme kako bi usvojili stroge standarde Unije o svemu, od zakona o tržišnom natjecanju do putovnica za kućne ljubimce. Većina pogodnosti dolazi tek nakon što postanu članice, mnogo godina kasnije. U budućnosti bi mogli postojati načini za bržu integraciju u hodu. Primjerice, zemlja koja je ispunila standarde EU na svojim tržištima rada mogla bi se pridružiti europskim shemama slobodnog kretanja radnika.
Posljednja članica koja je primljena u Europsku uniju je Hrvatska, još 2013. godine.