Španjolska policija upada na birališta u Kataloniji gdje se odvija referendum o novisnosti i plijeni glasačke kutije i biračke listiće. Iako vlada tvrdi da je uspjela zaustaviti “ilegalni” referendum, građani Katalonije su pozvani da glasuju na bilo kojem otvorenom biralištu ako je policija njihovo zatvorila.
Stotine pobornika referenduma i dalje je ispred škola u kojima je srušena internetska veza. Na nekim mjestima građani postavljaju barikade ispred biračkog mjesta.
https://twitter.com/twitter/statuses/914408021954048000
Građani su blokirali vrata svih birališta – kako bi ih zaštitili u slučaju policijske akcije.
https://twitter.com/AnSionnachFionn/status/914491362304720896
Više od 300 osoba ozlijeđeno je gumenim mecima i pendrecima koje je upotrijebila španjolska policija pošto su joj se stotine osoba ispriječile na ulazima na biračka mjesta u Kataloniji unatoč zabrani španjolskog Ustavnog suda, priopćila je katalonska vlada.
Interventni policajci upali su na biralište malo prije najavljenog glasanja katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta. Sjekirama su razbili prozor sportskog centra u pokrajini Girona, u kojemu je organizirano biračko mjesto na kojem je Puigdemont trebao glasati, i silom je otvorila vrata. Katalonski predsjednik u međuvremenu je uspio glasati u selu Cornella del Terri u pokrajini Gironi.
https://twitter.com/twitter/statuses/914398058225524736
Katalonska vlada priopćila je da će se održati referendum o neovisnosti Katalonije, koji Madrid osporava, i pozvala je birače da glasaju na bilo kojem biralištu koje je otvoreno, u slučaju da je policija zatvorila njihovo biralište, kao i da mogu koristi glasačke listiće koje su sami isprintali kod kuće.
Katalonska vlada najavila je da će skupina sveučilišnih profesora procijeniti rezultate katalonskog referenduma u nedjelju navečer, ali ne i odziv, o čemu će, kako se očekuje, informacija slijediti u ponedjeljak ujutro.
Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španjolska je preživjela jedan pokušaj državnog udara i porazila baskijske separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija i jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.
Ja he votat. Junts som imparables defensant la democràcia. pic.twitter.com/mGXf7Qj1TM
— Gerard Piqué (@3gerardpique) October 1, 2017
Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski ustavni sud. Španjolski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.
Katalonija: Prosperitetna, prkosna, ponosna
Domovina nekih 7,5 milijuna stanovnika koji se sve gorljivije žele odcijepiti od Madrida, Katalonija na sjeveroistoku Španjolske jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije.
Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Samoupravu je uživala i ona je uključivala i uporabu vlastitog jezika, no izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španoljske vojske i taj dan slavi kao nacionalni praznik. U doba nacionalnih pokreta u Europi u 19. stoljeću svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya. U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovno je stekla kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine. S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuje gotovo 10 milijarda eura na godinu. Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i danas iznosi između 45 i 50 posto. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.
Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi. Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos uvjerava da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistčki status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače. Prije dva tjedna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će Europska unija priznati neovisnost Katalonije samo ako se provede zakonit referendum, što prema sadašnjem španjolskom ustavu nije jer se treba provesti na čitavu teritoriju monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i Španjolski ustavni sud.
