Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović u intervjuu za „Oslobođenje“ govorio je o aktualnim temama, usvajanju reformskih zakona, zapaljivoj retorici, izboru ustavnog suca, južnoj interkonekciji..
Oslobođenje: Gospodine Martinoviću, aktualni saziv Doma naroda održao je tek dvije sjednice. Zbog čega Dom naroda nije češće zasjedao? Može li se očekivati da bude održana barem još jedna sjednica prije godišnjih odmora i koji bi se u tom slučaju zakoni mogli naći pred izaslanicima?
Martinović: Do sada su održane četiri sjednice Doma naroda od kojih su dvije bile izvanredne, a dvije redovite. Poznato vam je da je nova Vlada Federacije BiH koja je imenovana krajem travnja iz procedure povukla sve zakone, neke od njih je ažurirala ili revidirala, a dio zakona je već vraćen u parlamentarnu proceduru. To je jedan sasvim uobičajen postupak nakon imenovanja nove izvršne vlasti, a ujedno je jedini i isključivi razlog zbog kojeg nije bilo sjednica Parlamenta F BiH, odnosno razlog zbog kojih je Dom naroda u proteklom razdoblju održao manje sjednica nego što bi ih imao inače. Očekivati je prije godišnjih odmora da održimo još dvije sjednice ovog doma.
Oslobođenje: Da je potrebno usvojiti reformske zakone, posebno iz oblasti energetike, govorilo se u proteklih nekoliko mjeseci. No, s posljednje sjednice skinut je prijedlog zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti u FBiH, prijedlog zakona o električnoj energiji FBiH i prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije. Je li veliki broj uloženih amandmana na zakone jedini razlog njihovog povlačenja i kada da očekujemo njihovo usvajanje?
Martinović: Zakoni koje spominjete skinuti su iz dnevnog reda iz čisto tehničkih razloga, nikako političkih, a odgodu njihova razmatranja tražio je predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. Upravo zbog činjenice da su u pitanju reformski zakoni, a set energetskih zakona to jeste, oba doma su ih među prvima stavili na dnevni red. Ne ulazeći u razloge odgode sjednice Zastupničkog doma, a vjerujem u obrazloženje predsjedateljice Marinković-Lepić da je Središnje izborno povjerenstvo BiH moglo brže završiti posao verificiranja mandata novim zastupnicima kao što je to učinio s izaslanicima u Domu naroda, Kolegij oba doma stavljanjem na dnevni red iskazao je opredjeljenost za reformske zakone.
Kad je u pitanju odgoda razmatranja ova tri zakona na sjednici Doma naroda bilo je posve logično iz razloga što je u Zastupničkom domu na ove zakone uložen veći broj amandmana. Formalno pravno mogla se dogoditi situacija da je Dom naroda mogao usvojiti ove zakone u jednom tekstu, a onda bi oni potom bili razmatrani u Zastupničkom domu i usvojeni u različitom tekstu pa bi potom opet trebali biti vraćeni ovom domu što bi praktično značilo da ih ne bismo usvojili do jeseni. Naš cilj je da u ovom mjesecu okončamo proceduru donošenja seta energetskih zakona.
Oslobođenje: Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy žestoko je kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića kojeg je optužio za opstrukciju projekta Južna interkonekcija navodeći da Čović inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata, za što nema uporišta u zakonu, a što je nelogično sa tehničkog i ekonomskog stajališta. Kako to komentirate i da li naša zemlja ovim riskira da izgubi priliku da prekine ovisnost o ruskom plinu?
Martinović: Mislim da se u većem dijelu javnosti i medija stvorila pogrešna slika i percepcija kad je u pitanju donošenje Zakona o južnoj interkonekciji, a posebno ulozi BH-Gasa. Previše je tu medijskih spinova, a ja bih vas podsjetio da je donošenje ovog zakona inicirano upravo iz Doma naroda, na prijedlog Kluba Hrvata u ovom domu u prošlom sazivu. To danas nitko ne spominje ili se svjesno prešućuje. Intencija je bila osigurati ne samo alternativan izvor plina već i napraviti mrežu koja će omogućiti većem dijelu Federacije BiH opskrbu ovim energentom. Jedan od razloga zbog kojih smo inicirali donošenje ovog zakona je i u činjenici da plinovodom preko Republike Hrvatske postajemo dio europske mreže plinovoda što je također važno imajući u vidu naše opredjeljenje za članstvo u Europskoj uniji. Problem nastaje jer je poduzeće BH-Gas opterećeno aferama i ozbiljnim sumnjama u zakonitosti poslovanja. Nije u pitanju nikakva etnička kontrola već opredjeljenje da milijunsku investiciju vodi poduzeće koje nema nikakvu hipoteku. Mi imamo pravo objasniti motive zbog kojih preispitujemo može li postojeće poduzeće na kvalitetan način iznijeti ovaj za sve stanovnike Federacije BiH prevažan projekt. Južna interkonekcija nije projekt koji je ograničen na jedan narod, grad ili županiju, on treba mrežom plinovoda pokriti i ona područja u kojima dosad ovaj energent nije bio dostupan, pratiti žilu kucavicu gospodarski najrazvijenijih područja, a to su pored Sarajeva i Hercegovina i Središnja Bosna.
Oslobođenje: Umjesto da se bavi donošenjem zakona od kojih će svi građani u BiH imati koristi, vlast se bavi sama sobom dok institucije u Republici Srpskoj donose odluke kojim se vrši udar na Daytonski sporazum. Priča se o tome da li je ili nije ugrožen mir, političari u svojim izjavama spominju rat… Kako ići naprijed uz zapaljivu retoriku i secesionističke poteze RS-a?
Martinović: Neprihvatljivo je svako ponašanje kojim se ugrožava Daytonski sporazum i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine. Mi smo i dosad imali različite udare na Daytonski sporazum i njegove temelje. Volio bi da je više političke iskrenosti i da priznamo jedni drugima da konačno trebamo sjesti i dogovoriti se oko svih otvorenih pitanja koja opterećuju odnose u BiH. Na taj način bi pokazali da smo zreli i da smo u stanju graditi Bosnu i Hercegovinu kao našu domovinu. Svako ponašanje koje ugrožava mir i stabilnost je neprihvatljivo. Potrebno je više međusobnog dijaloga, više posvećenosti rješavanju četrnaest prioriteta kako bismo krenuli korak dalje na našem Europskom putu. Od nas se očekuju konkretne reforme, podizanje životnog standarda, zaustavljanje iseljavanja, a u tom kontekstu zapaljiva politička retorika nas sigurno neće odvesti u tom smjeru. Mnogo je političkih aktera koji olako izgovaraju riječ rat, mislim da bi i to trebalo napokon kazneno sankcionirat.
Oslobođenje: I dalje traju sporenja u vezi izbora suca u Ustavni sud BiH iz Federacije. Može li eventualni neizbor Marina Vukoje ugroziti vladajuću koaliciju u većem bh. entitetu?
Martinović: Svaki dogovor koji se ne ispoštuje ugrožava odnos partnera. Ne želim prejudicirati tko će biti izabran za suca Ustavnog suda BiH, samo ću podsjetiti da je gosp. Marin Vukoja ima najbolje ocjene za tu poziciju. Pa i nepopunjavanje upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH je opstrukcija Bosne i Hercegovine. Zar ne?!
Oslobođenje: Jedan od načina da se pomogne gospodarstvu u FBiH i zaustavi odlazak radne snage jeste donošenje fiskalnih zakona, ali i da se povećaju plaće radnicima. Ima li šanse da se ti zakoni usvojeni na nekoj od narednih sjednica?
Martinović: Ono što nama treba su kvalitetni, provodivi i održivi zakoni u svim segmentima života i rada pa i gospodarstvu kao jednom od najvažnijih. Puno je toga što treba mijenjati i u radnom zakonodavstvu, ali i općenito na tržištu radne snage koje nam je sve siromašnije. Naravno da radnicima u realnom sektoru treba povećati plaće, ali isto tako i poslodavci trebaju potrebnu radnu snagu imati na tržištu, ako je nema trebaju nam programi prekvalificiranja. Fiskalni zakoni dio su cijele ove priče i ja očekujem sveobuhvatne reformske zakone i odluke i na polju gospodarstva i tržišta rada. Kojom dinamikom će se ti zakoni i odluke donositi diktirat će Vlada Federacije BiH u vjerujem parterskom odnosu s poslodavcima i sindikatima koji istinski zastupaju interese radnika
