Dud ili murva, kako se obično zove, pripada brojnoj porodici od 16 poznatih vrsta. Porijeklo mu je nejasno, njegovi fosili nađeni širom svijeta pokazuju da ova biljka postoji još od vremena pliocena – prije 5,3 milijuna godina do prije 1,8 milijuna godina.
Različite vrste, u obliku grma ili drveta, rastu u Europi, Aziji, Africi, obje Amerike, dajući slatke plodove bjeličaste, crne ili crvene boje – piše Agroklub.
Rakija dudara najbolje udara
List je velik, osigurava dobar hlad, a plod sadrži vitamine A, C, E, K, B1, B2, B3, B6 i B9, željezo, magnezij, kalcij, fosfor, kalij, cink i natrij, vodu, ugljikohidrate i svega 43 kalorije na sto grama – tako da predstavlja visokovrijednu namirnicu pogodnu i za dijetalni režim prehrane. Stotinama godina bio je potpuno uobičajeno drvo, redovno je sađen u vrtovima ili u drvoredima duž puteva.
Veliki stari dudovi često su obilježavali granicu imanja ili granicu dva ili tri sela. Bez ikakve njege i velikog ulaganja, odraslo drvo davalo je obilan rod, pogodan za pekmeze i razne slatkiše iako su djeca najradije jela zreo plod ravno s grane. Od njega se pravi rakija dudovača za koju u susjedstvu postoji poslovica “rakija dudara najbolje udara”, nastala, nema sumnje, iz bogatog iskustva poljoprivrednika i svih koji su ikad probali ovo piće.
Nažalost, u nedavnoj povijesti dud je proglašen “invazivnom vrstom”, što god to značilo, pa su mnoga stabla posječena. Tako je uništena proizvodnja prirodne svile, jer, njegovo lišće, isključivo bijelog, jedina je pogodna hrana za dudova svilca.
Sad je doba kad se ovo drvo ponovo vraća u svakidašnjicu poljoprivrednika, pa se nekadašnji nasadi sporo, ali sigurno obnavljaju.
I plod i list
Bobice bijelog i crnog (dudinje) narod je koristio u liječenju dijabetesa i srčanih bolesti, opće slabosti i slabokrvnosti. Odlične su kao lijek protiv zatvora i problema s probavom. Prema vjerovanju, ublažavaju zubobolju i rastvaraju pijesak u bubrezima. Sastojci bijelog ploda pomažu u liječenju kašlja, upale krajnika, dijareje, glavobolje i raznih infekcija. Crnu su poljoprivrednici smatrali lijekom protiv upale mokraćnih kanala, depresije, nesanice i vrtoglavice.
Za liječenje je korišten čaj od lišća, sok i sirup od bobica. Suvremena medicina je neka od ovih narodnih vjerovanja potvrdila, posebno kad je otkriveno da murva sadrži antioksidanse i da redovnom upotrebom snižava kolesterol u krvi.
Sjenovito drvo
Zanimljivo je da su za ovako korisno drvo vezana pomalo kontradiktorna vjerovanja. Primjerice, smatralo se da može izliječiti tako teške bolesti kao što su epilepsija i žutica, a s druge strane, u nekim krajevima vjeruje se da je ovo drvo “nesretno”, “sjenovito” te da ga ne treba saditi u neposrednoj blizini kuće, jer ima korijenje koje se može podvuće pod temelje i srušiti sve što su ljudi izgradili.
I još gore: ako dud naraste tako da nadvisi kuću a to nije problem, jer brzo raste – ukućani će se raseliti. U starim religijama bio je posvećen, izgleda, vrlo moćnom božanstvu, zato njegovu koru i stablo ne treba ni dodirivati, a kamoli ozlijediti. Unatoč ovom vjerovanju, upravo snažno dudovo stablo – služilo je za stolarske i građevinske radove. A kakva ga god vjerovanja pratila, on se vraća u život poljoprivrednika.
