Vlada Federacije BiH zadužila je Federalno ministarstvo prometa i veza da “poduzme aktivnosti prema JP HT d.d. Mostar s ciljem izrade prijedloga novog statuta ovog društva”.
Cilj je izmijeniti član 12. sadašnjeg Statuta JP HT. d.d Mostar u kojem je navedeno da pravo prvokupa dionica koje su u vlasništvu Federacije BiH ima HT d.d. Zagreb, piše Faktor.ba, medij čelnika SDA Bakira Izetbegovića.
Naime, vlasnici HT-a Mostar su Vlada FBiH sa 50,10 posto, T-Hrvatski Telekom Zagreb je drugi najveći dioničar koji drži 39,10 posto dionica, treći je Hrvatska Pošta Zagreb koji je vlasnik 5,23 posto dok mali dioničari drže 5,57 posto dionica. Ukupan broj dioničara je 1.077.
Agencija za privatizaciju FBiH je u svojim planovima otvorila i mogućnost za prodaju “manjinskog udjela” i HT-a Mostar putem Sarajevske burze. Ovaj telekom nekad bio društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno postojali su JP HT d.o.o, HT Mobile d.o.o i HT d.o.o Mostar, a onda je sačinjen program spajanja dok je JP HT Mostar postalo dioničko društvo čije su dionice izlistane na Sarajevskoj burzi.
Za Statut JP HT Mostar, koji je i dalje na snazi, je utvrđeno da je u suprotnosti s odredbama članka 264. Zakona o tržištu vrijednosnih papira. Komisija za vrijednosne papire u Federaciji BiH je to potvrdila, s naglaskom na dio koji se odnosi na eventualnu prodaju vrijednosnih papira u procesu privatizacije. To je u više navrata utvrdio i Ured za reviziju institucija Federacije BiH.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija na čijem čelu je Denis Lasić iz HDZ-a BiH bi moralo zajedno s upravom JP HT d.d. Mostar, na čijem čelu je također kadar HDZ-a BiH i njihov bivši federalni ministar Vilim Primorac, izraditi novi statut koji bi bio usuglašen i sa Zakonom o privrednim društvima FBiH i Pravilnikom o upravljanju dioničkim društvima koji je donijela Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH u ožujku 2010. Potom bi trebali pokrenuti procedure za usvajanje Statuta.
Pitanje je koliko će to biti lako. Ministar Lasić nije u ponedjeljak želio komentirati ovaj nalog Vlade FBiH, a iz ureda direktora HT-a Mostar su novinara Fakora uputili na resornog ministra.
Sugovornik iz HT-a Mostar nas je opet uputio na činjenicu da je između Vlade Federacije i tadašnjeg T-HT-a Zagreb potpisan sporazum u listopadu 2006. kojim je utvrđena vlasnička struktura HT-a Mostar. U sporazumu je utvrđeno i pravo prvokupa udjela u slučaju bilo kakvog prijenosa ili prodaje udjela u HT-u Mostar i to prema Zakonu o gospodarskim društvima. To je 2009. godine uneseno i u Statut HT-a Mostar gdje i zagrebački telekom u većinskom vlasništvu njemačkog Deutsche Telecoma također ima riječ. Bilo kako bilo, Zakon o tržištu vrijednosnih papira se od formiranja HT-a Mostar više puta mijenjao.
Ukoliko se izmijeni Statut HT-a Mostar, privatizacija ovog telekoma morala bi se voditi prema Zakonu o privatizaciji FBiH, a ne Zakonu o gospodarskim društvima prema kojem se T-HT Zagreb favorizira jednako kao i prema Statutu HT-a Mostar.
Koliko vrijedi HT Mostar
Na Sarajevskoj burzi je izlistano 31.586.325 dionica nominalne cijene od deset maraka, odnosno 50,10 posto dionica HT-a Mostar koje su u vlasništvu Vlade Federacije nominalno vrijedi 158.247.488,25 maraka. Hoće li HT Mostar biti privatiziran, kad i po kojoj cijeni ostaje vidjeti.
Temeljni kapital HT-a Zagreb iznosi oko 2,6 milijardi maraka i u tom iznosu je sadržan i kapital koji ima u HT-u Mostar. Većinski vlasnik je Deutsche Telekom s udjelom od 51 posto, slijedi Fond hrvatskih branitelja iz domovinskog rata koji posjeduje 6,7 posto, dok Centar za restrukturiranje i prodaju Republike Hrvatske drži 2,9 posto. Ostali dio od 39,4 posto dionica je u rukama privatnih i institucionalnih ulagača među kojima Raiffeisen obvezni mirovinski fondovi posjeduju 8,9 posto dionica zagrebačkog HT-a.
Hrvatski telekom kupio je nedavno Crnogorski telekom za 123,5 milijuna eura i najavio to kao “prvi veliki koraku u strategiji širenja HT-a i pozicioniranju kao vodećeg telekom igrača u regiji”. Crnogorski telekom najveća je telekomunikacijska kompanija u toj zemlji, a na tržištu fiksne telefonije ima udjel od oko 94 posto. U prvih devet mjeseci 2016. taj telekom je imao prihode u iznosu od 69,4 miliona eura.
Bez ikakve sumnje, HT Zagreb bi želio kupiti i ostatak dionica HT-a Mostar, posebno ako se računa spomenuta nominalna cijena od oko 80 milijuna eura. Međutim, poslovni prihodi HT Mostar bili su prošle godine 207,07 miliona maraka ili 5,9 miliona maraka manji nego 2015.
Istovremeno su rashodi u ovoj kompaniji, koja je krajem prošle godine zapošljavala 1.396 radnika, bili 211,85 miliona maraka. Iako su za 6,3 milijuna maraka manji nego 2015. godine, HT Mostar je poslovao u gubitku od 4,78 milijuna maraka pa je pred hrvatsko-njemačkim suvlasnicima kako pitanje isplativosti tako i pitanje prihvatljive cijene koju bi bili spremni platiti za mostarski telekom.
