Književni susret u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk obilježen predstavljanjem najnovijih knjiga fra Marinka Šakote i Mire Gavrana, predsjednika Matice hrvatske, održan je sinoć u Hotelu Brotnjo.
Predstavnicima brojnih ogranaka Matice hrvatske i broćanskoj publici predstavljene su knjige „Moguće? Danas?“ i „Obrana Jeruzalema“ u čijem predstavljanju su, uz autore, sudjelovali Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Mladena Gavran, glumica i redateljica. Lijep doprinos književnoj večeri svojim su nastupima dale članice ženske vokalne skupine HKUD Didak i Marko Sušac, učenik Osnovne glazbene škole Brotnjo.
Andrija Stojić, predsjednik OMH Čitluk, na početku književnog susreta predstavio je sudionike predstavljanja i djelovanje Ogranka Matice hrvatske Čitluk, nakon čega su autori u kratkim crtama predstavili svoja djela, a glumica Mladena Gavran pročitala odabrani dio iz knjige svo supruga „Obrana Jeruzalema“.
– Doista sam počašćen pozivom predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrije Stojića i sretan sam što sam došao ovdje. Sretan sam što su došli brojni Matičari iz drugih ogranaka i svi vi koji živite ovdje u Čitluku i okolici. Imamo doista mnogo poveznica i sretan sam da se ovo događa u godini 180. obljetnice postojanja Matice hrvatske. Mnogi ljudi nemaju osjećaj koliko dugo traje Matica hrvatska. Ona je najstarija kulturna institucija u Hrvata – kazao je Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.
Uz obilježavanje 180. obljetnice postojanja Matice hrvatske sinoćnjim programom također su obilježene 51. obljetnica rođenja i 100. obljetnica smrti fra Didaka Buntića.
– Posebno sam sretan da večeras mogu predstaviti svoju najnoviju knjigu, to je knjiga „Obrana Jeruzalema“. Riječ je o poemi u deset pjevanja. Uskoro će izaći i drugo izdanje jer je knjigu jako lijep prihvatila čitalačka publika i kritika. Drago mi je da sam večeras ovdje sa fra Marinkom jer je on „krivac“ što sam napisao zadnji roman posvećen fra Didaku Buntiću. Da se on nije bavio fra Didakom i da me nije nagovarao da se uhvatim te teme ne bi nastao taj roman, koji mi je beskrajno drag jer povezuje dvije meni jako važne regije. Knjiga „Obrana Jeruzalema“ je napisana tako da na usta jednog proroka pokušavam dati komentar stanja gdje odlazi zapadni svijet, što se događa kod nas u Hrvatskoj i BiH, Europi i cijelom svijetu – dodao je u nastavku svog obraćanja Miro Gavran.
Upravo fra Didaku Buntiću svoju najnoviju knjigu posvetio je fra Marinko Šakota, koji je, između ostalog, kazao:
– Važno je pred nas stavljati prave uzore, ljude koji nam imaju danas što reći. Jedan među njima je sigurno veliki fra Didak Buntić. Napisao sam ovu knjigu, u njoj nema baš puno novoga, ali sam htio staviti naglaske na važne trenutke iz njegovog života i provući jednu misao. Crvena nit koja se provlači kroz čitav njegov život, a to je – Moguće je… Ovome treba dodati i fra Didakovo: Vjerujem da je moguće. Fra Didak je bio čovjek koji je vjerovao da je moguće. U pozadini njegove vjere stoji Pavao koji ga je nadahnjivao. Posebno Pavlove riječi: Sve mogu u Onome koji me jača. Fra Didak je u svoju dušu upio ovu Pavlovu misao.
Inače, knjiga „Moguće? Danas?“ tiskana je u nakladništvu Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Didak, koje svake godine organizira manifestaciju posvećenu fra Didaku Buntiću.
Sudionici sinoćnjeg programa kao primjer uzornog čovjeka koji također može nadahnuti mnoge istaknuli su pokojnog fra Slavka Barbarića. U srednjoj školi koja nosi njegovo ime Miro i Mladena Gavran gostovali su tijekom svog gostovanja u Čitluk i ondje predstavili književni opus i najprevođenijeg suvremenog hrvatskog pisaca i najizvođenijeg hrvatskog dramatičara te učenicima predstavili ljepotu kazališta.
Gostovanje u Srednjoj školi dr. fra Slavka Barbarića i sinoćnju književnu večer organizirao je Ogranak Matice hrvatske Čitluk, čiji je predsjednik na kraju sinoćnjeg programa najavio skorašnje gostovanje u Munchenu, koje će biti uvod u manifestaciju Božićni susret s Maticom u Brotnju, te istaknuo kako OMH Čitluk kroz svoje manifestacije djeluje i u drugim sredinama, drugim državama i nastoji povezati različite krajeve i ljude koji u njima žive.
Citluk.ba
