Nužno je da Europska unija pomogne Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata, prva je to izjava Tonina Picule, hrvatskog europarlamentarca kojeg je Europski parlament imenovao izvjestiteljem za novu strategiju proširenja EU-a.
Picula je, gostujući u Studiju 4, rekao kako mu je prvi zadatak nastaviti posao koji radi od ulaska u Europski parlament 2013.
– Cilj je da potaknem iznova interes ključnih igrača u Europskoj uniji kada je riječ o politici i proširenju, što je u zadnjih desetak godina prestalo biti dio tog europskog političkog ‘mainstreama’. U Europskoj Uniji do 24. veljače praktički nije bilo nekog osobitog apetita da se politika proširenja dovede na razinu po kojoj je EU bila poznata od svog osnutka. Nadam se da ćemo radom na ovoj novoj strategiji politike proširenja EU ovaj zamah koji ona doživljava posljednjih tjedana uspjeti pretočiti u dokument, koji će biti prihvatljiv svim pro-europskim političkim opcijama u Europskom parlamentu, i izvan njega, kako bi se zadovoljili neki strateški ciljevi Unije. To je važno i za RH, kojoj možda i najviše od svih 27 članica mora biti u interesu da ta politika proširenja dovede do poboljšanja prilika na zapadnom Balkanu, da se potaknu reforme u tim zemljama, i njihovi međusobni odnosi, ističe Picula.
Što se tiče europskih ambicija Bosne i Hercegovine i očekivanja kako neće dobiti ništa na Europskom vijeću, smatra kako BiH može biti zadovoljna – s obzirom na stanje u zemlji.
– Proširenje ovisi i o apsorpcijskoj sposobnosti EU, ali i o reformskim kapacitetima država kandidatkinja. Nažalost, ovog trenutka BiH, uz Kosovo, najviše zaostaje na tom putu. Međutim, u dokumentu se nakon dugo vremena govori i o mogućnosti da BiH dobije status kandidata do konca ove godine – čak se i ta lista prioriteta pomalo relativizira. Pomalo se dijeli na one koje doista moraju biti ispunjene, i one koje će možda moći pričekati datum početka pregovora. Mislim da je ovo novi zamah u aspiracijama BiH na njenom europskom putu.
U odluci politike premijera Plenkovića i ultimativnom stavu predsjednika Milanovića kada je riječ o statusu BiH u odnosu na EU, smatra Picula, ne bi trebalo bi tražiti odgovornost.
– Zahtjev da se BiH na ovom Vijeću da status kandidata je bio previsok zid koji se nije moglo tek tako preskočiti. Za razliku od ratu izložene Ukrajine, BiH konkretno se već dugi niz godina ne uspijeva nositi s nekim unutrašnjim problemima. Ovog trenutka se nije moglo bolje i više.
Nakon ‘hladnog stava’ Bruxellesa što se tiče statusa kandidatkinje, Picula poziva sve uključene u BiH politiku da zadrže hladnu glavu.
– Bilo bi dobro da ta kampanja ne bude prljava, upravo zbog mogućeg dobivanja kandidacijskog statusa, i da se ne zaoštravaju ionako zaoštreni odnosi u BiH. Osobito je važno da se nakon izbora, bez obzira na ishod, ne dogodi neki novi dramatičnih zbivanja, napominje.
Ističe kako se europarlamentarci godinama sustavno bave problemima s kojima se nosi BiH.
– Sugeriramo rješenja, razgovaramo sa svima koji žele razgovarati s nama, i čini mi se da koji put ima više zagovaratelja i iskrenih prijatelja BiH i njezine europske perspektive nego među političkim elitama i BiH. Ovdje nije riječ o nedostatku volje da se razumije situacija u BiH – prije svega je riječ o želji onih u BiH da mijenjaju to stanje i da ciljaju EU kao važan kohezivni element u samoj BiH, kaže Picula.
Smatra kako političke razlike u Hrvatskoj koje se sudaraju na temu vanjske politike, a posebice BiH, predstavljaju veliki problem.
– To zbunjuje one koji bi također trebali sudjelovati u formiranju europskog stava prema BiH. Nikakvo zaoštravanje ovog tipa, pogotovo u izbornoj godini i BiH, ne bi se trebalo nastaviti. Onda mi zapravo sami sebi činimo štetu s time. Trebalo bi, koliko je moguće, usuglasiti politiku prema BiH i na taj način zaštititi interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Bez proširenja EU na zapadni Balkan, smatraju hrvatski europarlamentarci, nema stabilnosti. Ipak, Picula se ne slaže.
– Mislim da je u proteklih desetak godina te stabilnosti bilo i previše – zbog jedne vrste pasivnosti europske politike prema svom jugoistoku i porasta autoritarnih tendencija na zapadnom Balkanu, imali smo situaciju vladanja tzv. ‘stabilokracije’. Politički vođe svih zemalja su imali jasan izborni legitimitet, međutim, situacija u gotovo svim pojedinim državama je zapravo klizila prema autoritarnosti. Svi su ‘molili Boga’ da se ne ide prema višoj razini pristupanja EU, jer bi ozbiljno provedene reforme – pogotovo u području borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala često ugrožavale i same nositelje političke moći. Treba biti oprezan kad se zagovara stabilnost – meni je draža riječ demokratizacija koja bi onda dovela do pravih promjena, objašnjava.
Kada je riječ o jačini sankcija prema Rusiji, Picula smatra kako to utječe na jedinstvo država unutar EU.
– Čini mi se kako će svaki novi paket sankcija biti sve teže dogovoriti unutar država članica EU. I ovaj šesti paket se teško dogovarao – njegovu implementaciju bi trebalo pratiti, jer mi se čini da ta implementacija dogovorenih sankcija ne ide ravnomjerno. Opće jedinstvo EU će biti sve više pod pritiskom kako se bude približavala jesen, jer ovog trenutka dolazi u pitanje plan ljetnog punjenja skladišta plina. Možda će EU ekonomije tokom jeseni biti pod dodatnim pritiskom vlastitog javnog mnijenja i građana da bi se nestašica plina spriječila.
Dodaje i kako, osim što ova vrsta politike sankcije nanosi štetu EU, i Rusija mora dobro razmisliti o nastavku vojnih operacija protiv Ukrajine jer u gospodarsko-političkom smislu ne ratuje samo s Ukrajinom, već s mnogo jačima od sebe.
– Oni itekako mogu modelirati poziciju ruskog političkog vodstva.
Ekonomski položaj Hrvatske nakon puta prema eurozoni znatno je stabilniji.
– To će Hrvatskoj sigurno donijeti pozitivne rezultate na gospodarskom planu. Međutim, nemojmo skidati pogled s inflacije. Ono što će Ministarstvo financija, HNB, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Udruga za zaštitu potrošača će prije utjecati na raspoloženje građana kad je riječ o uvođenju eura, nego neki ideološki moment, zaključuje Picula.
HRT.hr
