U povodu 24. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg -Bosne i promocije knjige “Prilozi za povijest HR HB” autora Dr. Jadranka Prlića, redakcija našeg portala www.politika24.net, razgovarala je sa ravnateljem Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata i zastupnikom u Saboru Republike Hrvatske Željkom Ragužom.
Raguž za portal politika24.net govori o procesu nastajanja Hrvatske Republike Herceg -Bosne, njenom značaju za Hrvate, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a također objašnjava što čitatelji mogu pronaći u troknjižju dr. Jadranka Prlića „Prilozi za povijest HR HB“, koja je promovirana na svečanoj akademiji u povodu 24. obljetnice HR-HB u Mostaru.
www.politika24.net: Možete li nam ukratko objasniti kako je nastala HR HB?
Na početku, važno je naglasiti, ključne društvene okolnosti, vanjske i unutarnje, u kojima je nastala Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Vanjske okolnosti odnose se na proces raspada Jugoslavije i mirovno posredovanje tzv. međunarodne zajednice u njegov tijek, a unutarnje, na politička neslaganja tri konstitutivna naroda oko oblika državnog uređenja Bosne i Hercegovine u njezinoj budućnosti.
Tri ravnopravna naroda, Srbi, Bošnjaci i Hrvati, nisu mogla naći rješenje kako da Bosna i Hercegovina bude uređena u budućnosti, kao unitarna, federalna ili konfederalna država. Temeljna odluka Hrvatske Republike Herceg Bosne bila je u skladu s Ustavnim sporazumom o uspostavi Unije republike Bosne i Hercegovine, kao sastavnim dijelom međunarodnog mirovnog plana, koji je i razmatran kao prva točka dnevnog reda utemeljiteljske sjednice Hrvatske Republike Herceg Bosne.
Važno je spomenuti kako je politička opcija Unije republika BiH kao međunarodno mirovno rješenje za BiH ostala sve do uspostave bošnjačko-hrvatske Federacije BiH 1994. godine
Naravno, formiranje Hrvatske Republike Herceg Bosne bilo je, ne samo rezultat aktualnog međunarodnog mirovnog sporazuma za BiH, nego prije svega posljedica ukupnog narastanja sustava Hrvatske zajednice Herceg Bosne te nastojanja Hrvata u BiH za postizanjem istovjetnog statusa s ostala dva konstitutivna naroda, srpskog koji je formirao Republiku Srpsku, sa svim elementima državnosti, i muslimanskog, koji je u potpunosti koristio dotadašnju Republiku Bosnu i Hercegovinu i njezine institucije kao vlastite muslimanske nacionalne institucije u BiH.
www.politika24.net: Što je HR HB značila za hrvatski narod prije 24 godine?
Hrvatska Republika Herceg-Bosna nastala je tijekom rata u Bosni i Hercegovini koji je za hrvatski narod bio nametnut i predstavljao je iznad svega obranu prava na samoopredjeljenje, na samobitnost, očuvanje političkog identiteta, održavanje prava na konstitutivnost i organiziranje u političku zajednicu koja će se doživljavati kao prihvatljiva, svoja, a ne tuđa ili nametnuta, a ponegdje i obranu pukog biološkog opstanka, odnosno golih života.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna je u tom povijesnom trenutku, s obzirom na kontekst aktualnih međunarodnih političkih odnosa, bila optimalno rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH i istodobno siguran okvir zaštite njegovih vitalnih narodnih interesa te jamstvo njegovog opstanka i perspektive u BiH.
Njezino utemeljenje nije bilo protiv interesa i pravno-političkog postojanja druga dva konstitutivna naroda i građana u BiH, bez obzira koliko to neki njihovi politički predstavnici osporavali ili drukčije tumačili. Proces konstituiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne nije nastao iz želje za dominacijom Hrvata u BiH nad bilo kojim konstitutivnim narodom, nego iz potrebe za očuvanjem političkog subjektiviteta i identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Organizirani otpor uspostavi ravnopravnog položaja hrvatskog naroda u odnosu na Bošnjake i Srbe u BiH godinama nakon ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, posebice od bošnjačkih političkih stranaka u BiH, najbolji je dokaz ispravnosti i utemeljenosti, povijesnog i svekolikog drugog opravdanja nastanka Hrvatske Republike Herceg Bosne.
www.politika24.net: Na svečanoj akademiji u povodu 24. obljetnice HR-HB predstavljeno je troknjižje dr. Jadranka Prlića „Prilozi za povijest HR HB“. O čemu govore „Prilozi za povijest HR HB“?
Znanstvena, informativna i analitična studija Jadranka Prlića Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne objavljena je u tri sveska na 2.094 stranice.
Prvi svezak sadržajno je strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju ili prvom dijelu knjige obrađuje se neovisnost BiH i utemeljenje HVO-a dok se u drugom poglavlju, odnosno drugom dijelu knjige obrađuje djelovanje HZ HB-e i njezina legalnost. Drugi svezak Priloga za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne sadržajno je također strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju ili trećem dijelu knjige obrađuje se djelovanje institucija izvršne vlasti HZ HB-e dok se u drugom poglavlju ili četvrtom dijelu knjige obrađuje hrvatsko-muslimanski sukob. Treći svezak sadržajno je isto tako strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju ili petom dijelu knjige obrađuje se posljedice hrvatsko-muslimanskog sukoba dok se u drugom poglavlju ili šestom dijelu knjige obrađuje HR HB-a i njezina integracija u Federaciju i Dejtonsku BiH.
www.politika24.net: Što čitatelji mogu saznati nakon čitanja knjige dr. Jadranka Prlića?
Prlić na kraju trećeg sveska svoje knjige rezimira:“ Imperativ, a iznutra strasna želja naših federalnih partnera bila je da Herceg- Bosna i njezina ukupna struktura budu što prije urušeni i eliminirani s povijesne scene“. Radilo se zapravo o posredovanom otporu jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH. Taj se otpor vješto prikrivao tipičnim politikantskim diskvalifikacijama poput „paradržava Herceg-Bosna“, ‘“državica na jugu Bosne“, „hrvatska nacionalistička tvorevina“ i slično.
Prlić zaključuje: „Herceg-Bosna u svom temeljnom opredjeljenju nije bila atak Hrvata na konstituciju BiH. Ona je zapravo svojim postojanjem i uspjesima HVO-a osigurala jednakopravnost i konstitutivnu poziciju Hrvata ovdje, utječući tako i na koncept BiH koji je prihvatio svijet.“ Iako se od bošnjačkih političara i niza pojedinaca često može čuti kako je Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila udruženi zločinački pothvat nedvojbeno se u takvim neutemeljenim ocjenama kriju diskriminatorske ambicije bilo domaće ili međunarodne koje se temelje na dvostrukim kriterijima. S bošnjačke strane diskvalificira se Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu kako bi se prikrilo višestruko postojanje takvih elementa na svojoj strani u postupanju tijekom rata u BiH.
Utemeljenje HZ i HR Herceg-Bosne nije bio udruženi zločinački pothvat, niti on to ikako može biti. Nijedan sud, pa ni Haaški kazneni sud, ne presuđuje političkim idejama i koncepcijama o unutarnjem uređenju neke zemlje, pa tako i BiH. Nikakva presuda na Haaškom kaznenom sudu ili Sudu BiH neće i ne može dovesti u pitanje ravnopravnost Hrvata s Bošnjacima i Srbima u BiH.
Kada se govori o ratu u BiH i posljedicama rata u BiH, zbog budućnosti ove zemlje, neovisno od političkih neslaganja, nužno je naglasiti potrebu većeg poštovanja i žaljenja za sve žrtve, bošnjačke i srpske i hrvatske. Samo dobar odnos i poštovanje drugih ne gledajući koje su vjere i nacije ima svoj duboki smisao u ovoj i ovakvoj zemlji jer je on pretpostavka dijaloga bez predrasuda o svim pitanjima pa i o Hrvatskoj Republici Herceg Bosni.
