Gotovo pet milijuna Ukrajinaca su katolici

Ukrajinska Grkokatolička Crkva najveća je Katolička Crkva, tj. dio Katoličke Crkve, koja obdržava bizantski (grčki) obred – odatle i naziv grkokatolička. A značajan broj Ukrajinaca su rimokatolici, organizirani u sedam nad/biskupija.

Piše: Josip Vajdner, Katolički tjednik

Ukrajina je druga po površini najveća zemlja Europe (odmah nakon Rusije), koja se prije ruske agresije 2014. rasprostirala na 603 628 km². Većinu stanovništva od oko 41 milijuna (bez Krima i Donbasa) čine kršćani (87%), a slijede nereligiozni (11%) te ostali 2%.

Ukupan broj katolika u ukrajinskoj populaciji, prema podatcima koje donosi Papinski godišnjak (Annuario Pontificio) za 2021., iznosi 4 744 319. Katolici su tako, nakon pravoslavaca, druga po brojnosti vjerska skupina u toj zemlji.

A da su Ukrajinci tijekom svoje prošlosti doživljavali teške nedaće i morali prolaziti kroz strašne izazove, svjedoči i današnje postojanje dviju pravoslavnih Crkava u toj zemlji. Štoviše, ukrajinsko je pravoslavlje razlog i svojevrsnoga ovodobnog raskola u svjetskom pravoslavlju.

Dvije „frakcije“ pravoslavlja u Ukrajini

Premda to nije prvotna nakana ovoga teksta, radi stjecanja cjelovitije slike valja imati na umu situaciju glede tamošnjega pravoslavlja. Tu je, pak, važan događaj novijega nadnevka. Naime, nakon godinā razjedinjenosti većina ukrajinskih pravoslavnih poglavara održala je 15. prosinca 2018. Sabor ujedinjenja u Kijevu te uspostavila Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu, a za svoga prvog čovjeka izabrala mitropolitu Epifanija Dumenka, koji je postao primas 15. autokefalne pravoslavne Crkve u svijetu.

Dekret (tomos) kojim se ovoj Crkvi jamči autokefalnost, tj. samostalnost potpisao je 5. siječnja 2019. ekumenski patrijarh Bartolomej I.,kao „prvi među jednakima“ u svjetskom pravoslavlju. Time je zapravo dokinuta odluka iz 1686., prema kojoj je tadašnja Kijevska mitropolija – uspostavljena 988., tj. dva stoljeća prije one u Moskvi! – predana Moskovskoj patrijaršiji. No, to nije priznala Ruska Pravoslavna Crkva (kao ni Srpska i još neke). Tako da do danas Ukrajinska Pravoslavna Crkva nije razriješila pravno-politička pitanja s Ruskom Pravoslavnom Crkvom koja se protivi njezinoj samostalnosti. Očito je kako u tomu valja tražiti razloge zašto je moskovski patrijarh Kiril 27. veljače 2022., u jeku strašne ruske agresije na ovu zemlju, ne mareći za stradavanja nevinih stanovnika, protivnike Moskve nazvao „silama zla“ koje žele izbrisati povijesno jedinstvo Rusije i Ukrajine.

Na drugoj, pak, strani među Ukrajincima i dalje postoji Ukrajinska Pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije (koja, dakle, i dalje priznaje primat Moskve), a na čijem je čelu mitropolit Onufrije Berezovski.

Većina pravoslavaca u toj zemlji pripada ovoj prvoj, odnosno autokefalnoj Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi.

Jedinstvo s Rimokatoličkom Crkvom

Druga po brojnosti vjerska zajednica u Ukrajini su – katolici. S obzirom na vrijeme pokrštavanja Ukrajinaca, razvidno je kako oni imaju iste korijene kao i pravoslavci.

Katedrala Sv. Juraja u Lavovu

Naime, kristijanizacija Ukrajine zbila se 988. – dakle prije formalna raskola kršćanskog Istoka i Zapada 1054. – za vrijeme njihova vladara Vladimira Velikog. Tada je uspostavljena kršćanska Crkva sa središtem u Kijevu pod imenom Kijevska mitropolija Ekumenskog carigradskog patrijarhata. Nakon što je u 14. stoljeću, tijekom Galičko-volinjskih ratova Kraljevina Poljska pripojila tadašnju Kraljevinu Ruteniju (na prostoru današnje Ukrajine), u Lavovu je formirana Lavovska rimokatolička nadbiskupija koja unatoč burnoj prošlosti, postoji i danas.

Poslije pada Carigrada u ruke Osmanlija 1453., te kasnijih pritisaka iz Moskve, ukrajinski se kršćani okreću Rimu.

Povijest svjedoči kako su među Ukrajincima postojale dvije unije za sjedinjenje s Katoličkom Crkvom: Brest-Litovska iz 1595. te Unija iz Užhoroda 1646. (grada na granici sa Slovačkom, a i u blizini mađarske granice).

Prva je zapravo konkordat između Svete Stolice i Pravoslavne Crkve s prostora Ukrajine, kojim su kijevski metropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara u gradu Brestu (danas na prostoru Bjelorusije) potpisali akt sjedinjenja. To su očitovali papi Klementu VIII. (1536. – 1605.) koji je to prihvatio. Ugovorom je definirano da se ne mijenja obred bogoslužja, nego samo jurisdikcija: tj. da ulaze u puno zajedništvo s Crkvom u Rimu. Time je stvorena Ukrajinska Grkokatolička Crkva koja je za cilj imala zaštitu ukrajinskog crkvenog identiteta od poljskih pritisaka.

Drugu je uniju potpisala Biskupija Mukachevo čime je stvorena Rutenska Grkokatolička Crkva.

Osim toga, 1630. biskup Armenske Apostolske Crkve Mikołaj Torosowicz također je potpisao uniju s Katoličkom Crkvom, kojom je osnovana Armenska katolička biskupija Lavov.

Većina, pak, katolika u Ukrajini pripada Ukrajinskoj Grkokatoličkoj Crkvi, a ostali su članovi: Rimokatoličke Crkve, Rutenske Grkokatoličke Crkve ili Armenske Katoličke Crkve.

Značajna rimokatolička zajednica

Rimokatolička je Crkva na prostoru današnje Ukrajine bila snažno povezana s Poljskom, ali je od razdoblja stjecanja samostalnosti nakon propasti SSSR-a uvijek isticala ukrajinski identitet.

Danas u Ukrajini postoji jedna crkvena rimokatolička pokrajina organizirana kao Konferencija rimokatoličkih biskupa Ukrajine, na čelu s nadbiskupom metropolitom iz Lavova, sa šest sufraganskih biskupija. Podatci koji slijede preuzeti su iz citiranoga vatikanskog Godišnjaka za 2021. Nakon naziva nad/biskupije navedeno je ime ili imena biskupā te broj katolika, župa, svećenika, redovnika, redovnica, kao i odgojnih institucija i dobrotvornih ustanova:

• Nadbiskupija Lavov (nadbiskup Mieczysław Mokrzycki te dva pomoćna biskupa: mons. Eduard Kava, O.F.M. Conv., i mons. Leon Mały) – 140 000 katolika; 168 župa; 134 svećenika; 88 redovnika; 136 redovnica; zatim 17 odgojnih institucija i 32 dobrotvorne ustanove.

• Biskupija Kamyanets-Podilskyi (biskup Maksymilian Leon Dubrawski, O.F.M., i pomoćni biskup Radosław Zmitrowicz, O.M.I.) – 243 000 katolika; 243 župe; 109 svećenika; 153 redovnika; 136 redovnica; 11 odgojnih institucija; 15 dobrotvornih ustanova.

• Biskupija Kharkiv–Zaporizhia (biskup Pavlo Honcharuk, pomoćni biskup Jan Sobiło, i biskup emerit Marian Buczek) – 48 160 katolika; 54 župe; 19 svećenika; 38 redovnika; 52 redovnice; 0 odgojnih institucija; 11 dobrotvornih ustanova.

• Biskupija Lutsk (biskup Vitaliy Skomarovskyi i umirovljeni biskup Markijan Trofym’yak) – 30 000 katolika; 35 župa; 19 svećenika; 8 redovnika; 7 redovnica; 0 odgojnih institucija; 0 dobrotvornih ustanova.

• Biskupija Kyiv–Zhytomyr (biskup Vitalii Kryvytskyi, S.D.B., i pomoćni biskup Oleksandr Yazlovetskiy) – 215 800 katolika; 166 župa; 64 svećenika; 96 redovnika; 165 redovnica; 17 odgojnih institucija; 7 dobrotvornih ustanova.

• Biskupija Mukachevo [Munkács] (biskup Antal Majnek, OFM, i pomoćni biskup Mykola Petro Luchok, O.P.) – 54 000 katolika; 100 župa; 33 svećenika; 14 redovnika i 27 redovnica; 10 odgojnih institucija; 23 dobrotvorne ustanove.

• Biskupija Odessa-Simferopol (biskup Stanislav Szyrokoradiuk, O.F.M., pomoćni biskup Jacek Pyl, O.M.I. te biskup emerit Bronisław Bernacki) – 18 500 katolika; 160 župa; 60 svećenika; 24 redovnika; 33 redovnice; 2 odgojne institucije; 7 dobrotvornih ustanova.

Ukupan, dakle, broj rimokatolika na kraju 2020. u Ukrajini iznosio je: 749 460. Bili su organizirani u sedam nad/biskupija koje je činilo 926 župa, a pastoralno ih je opsluživalo 438 svećenika, 421 redovnik te 556 redovnica. Ukrajinski rimokatolici imali su 57 odgojnih institucija i 95 dobrotvornih ustanova.

Statistike Ukrajinske Grkokatoličke Crkve

Ukrajinska Grkokatolička Crkva najveća je Katolička Crkva koja obdržava bizantski (grčki) obred – odatle i naziv grkokatolička.

Na čelu joj je nadbiskup veliki kijevsko-halički. Kao i u slučaju Rimokatoličke Crkve, podatci koji slijede su iz vatikanskoga Godišnjaka za 2021. Vidljivo je kako se ova Crkva sastoji od četiriju arhieparhija sa sufraganskim eparhijama ili, u drugom slučaju, egzarhatima.

Nad/biskupije

1. Arhieparhija Kijev–Halyč sastoji se od glavne Arieparhije (nadbiskupije) Kijev kojoj je od 2011. na čelu nadbiskup veliki Svjatoslav Ševčuk. Uz njega su i: kurijalni biskupi Stepan Sus i Bohdan Dzyurakh, C.SS.R, te pomoćni biskup Kijevske biskupije Yosyf Milan, M.S.U. Čini ju 495 260 katolika; 106 župa; 98 svećenika; 16 redovnika; 37 redovnica; 0 odgojnih institucija; 72 dobrotvorne ustanove.

Podložni su joj egzarhati:

• Donets’k (arhiepiskopijski egzarh mons. Stjepan Meniok, C.SS.R.) – 16 000 katolika; 87 župa; 55 svećenika; 5 redovnika; 7 redovnica; 0 odgojnih institucija; 11 dobrotvornih ustanova.
• Kharkiv – (apostolski egzarh mons. Vasyl Tuchapets, O.S.B.M.) – 5 970 katolika; 23 župe; 17 svećenika; 3 redovnika; 9 redovnica; 0 odgojnih institucija; 5 dobrotvornih ustanova.
• Krym – (prokurator u Rimu) – 1 390 katolika; 6 župa; 2 svećenika; 6 redovnika; 2 redovnice; 0 odgojnih institucija; 0 dobrotvornih ustanova.
• Lutsk – (apostolski egzarh mons. Josaphat-Oleh Hovera) – 4 286 katolika; 27 župa; 25 svećenika; 14 redovnika; 10 redovnica; 0 odgojnih institucija; 3 dobrotvorne ustanove.
• Odessa (arhiepiskopijski egzarh mons. Mykhaylo Bubniy, C.SS.R.) – 10 000 katolika; 80 župa; 41 svećenik; 6 redovnika; 10 redovnica; 0 odgojnih institucija; 1 dobrotvorna ustanova

U Arhieparhiji Kijev-Halyč 2020. bilo je 532 906 katolika koji su bili organizirani u 329 župa, a opsluživalo ih je 238 svećenika; 50 redovnika i 83 redovnice. Na svome području nisu imali odgojnih institucija i vodili su 92 dobrotvorne ustanove.

2. Arhieparhija Lavov (arhiepiskop Ihor Voznyak [Vozniak], C.SS.R., pomoćni biskup Volodymyr Hrutsa, C.SS.R.) – 735 484 katolika; 307 župa; 385 svećenika; 187 redovnika; 190 redovnica; 5 odgojnih institucija; 12 dobrotvornih ustanova.

• Eparhija Sambir-Drohobych (eparh Jaroslav Pryriz, C.SS.R., i pomoćni biskup Hryhoriy Komar) – 353 531 katolik; 233 župe; 299 svećenika; 15 redovnika; 0 redovnica; 2 odgojne institucije; 2 dobrotvorne ustanove.
• Eparhija Sokal-Zhovkva (eparh Mykhaylo Koltun, C.SS.R., pomoćni biskup Petro Loza, C.Ss.R.) – 309 940 katolika; 364 župe; 246 svećenika; 14 redovnika; 15 redovnica; 2 odgojne institucije; 0 dobrotvornih ustanova.
• Eparhija Stryj (eparh Taras Senkiv, O.M., i pomoćni biskup Bohdan Manyshyn) – 296 168 katolika; 361 župa; 278 svećenika; 4 redovnika; 20 redovnica; 0 odgojnih institucija; 0 dobrotvornih ustanova.

Arhieparhiju Lavov nastanjivala su 2020. godine 1 695 123 katolika koji su crkveno-administrativno bili podijeljeni na 1 265 župa, a duhovno je o njima skrbilo 1 208 svećenika, 220 redovnika i 225 redovnica. Vodili su 9 odgojnih institucija i 14 dobrotvornih ustanova.

3. Arhieparhija Ternopil-Zboriv (arhiepiskop Vasyl Semeniuk i pomoćni biskup Teodor [Taras] Martynyuk, M.S.U) – 382 880 katolika; župa 267; svećenika 284; 43 redovnika; 44 redovnice; 0 odgojnih institucija; 0 dobrotvornih ustanova.

• Eparhija Buchach (eparh Dmytro Hyhorak, O.S.B.M., i umirovljeni biskup Irynej Bilyk, O.S.B.M.) – 218 800 katolika; 328 župa; 222 svećenika; 19 redovnika; 9 redovnica; 2 odgojne institucije; 4 dobrotvorne ustanove.
• Eparhija Kamyanets–Podilskyi (eparh Ivan Kulyk) – 25 000 katolika; 118 župa; 35 svećenika; 6 redovnika; 6 redovnica; 0 odgojnih institucija; 0 dobrotvornih ustanova.

Arhieparhija Ternopil-Zboriv imala je 2020. godine 626 680 katolika koji su činili 713 župa, a opsluživao ih je 541 svećenik, 68 redovnika i 59 redovnica. Na svom području imali su dvije odgojne institucije i četiri dobrotvorne ustanove.

4. Arhieparhija Ivano-Frankivsk [Stanislaviv] – (arhiepiskop Volodymyr Viytyshyn) – 565 750 katolika; 396 župa; 408 svećenika; 75 redovnika; 140 redovnica; 2 odgojne institucije; 0 dobrotvornih ustanova.

• Eparhija Chernivtsi (eparh Yosafat Moschych, C.M.S.A.A) – 19 900 katolika; 24 župe; 24 svećenika; 0 redovnika; 0 redovnica; 0 odgojnih institucija; 1 dobrotvorna ustanova.
• Kolomyia (eparh Vasyl Ivasyuk – 235 000 katolika; 229 župa; 251 svećenik; 5 redovnika; 35 redovnica; 2 odgojne institucije; 20 dobrotvornih ustanova.

Katedrala Sv. Sofije u Kijevu

Godine 2020. u Arhieparhiji Ivano-Frankivsk bilo je 820 650 katolika podijeljenih u 649 župa za koje se pastoralno skrbilo 883 svećenika, 80 redovnika i 163 redovnice. Imali su četiri odgojne institucije i 21 dobrotvornu ustanovu.

Gotovo pet milijuna katolika-Ukrajinaca

Osim navedenih, među ukrajinske katolike u Ukrajini pripadaju i Armenci te Ruteni, organizirani u dvije crkvene stvarnosti.

5. Eparhija Mukachevo Rutenske Grkokatoličke Crkve [Munkács] (apostolski upravitelj i pomoćni biskup Nil Yuriy Lushchak, O.F.M.) – 319 500 katolika; 459 parohija; 293 svećenika; 47 redovnika; 41 redovnica; 4 odgojne institucije; 4 dobrotvorne ustanove. Izravno je pod Svetom Stolicom.
6. Arhieparhija Lavov Armenske Katoličke Crkve koja je kao takva postojala od 1630. do 1944. Sjedište je upražnjeno, dakle od Drugog svjetskog rata, a tamošnje vjernike za koje vatikanski Godišnjak ne donosi podatke pastoralno opslužuje Armenski katolički ordinarijat istočne Europe.

Grkokatolika u Ukrajini je kada se sve zbroji, 2020. bilo 3 994 859. A kada se k tomu pribroje rimokatolici, ukupno je 4 744 319 Ukrajinaca-katolika.

Grkokatolici, uključujući i ove koji se smatraju Rutenima, pastoralno su organizirani u 3 425 župa koje opslužuju 3 163 svećenika, 465 redovnika i 571 redovnica. Imaju 19 odgojnih institucija te 135 dobrotvornih ustanova.

Dok bezdušna agresija Rusije odnosi živote u Ukrajini i dok se svatko zdravorazuman i dobronamjeran zgraža nad tim zlom, razvidno je kako katolici imaju dodatni motiv biti uz Ukrajinu. Prema onoj Pavlovoj: „Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima, ponajpače domaćima u vjeri“ (Gal 6,10).

Nedjelja.ba