U petak, 29. listopada s početkom u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepaba Kosače biti će upriličena promocija knjige prof. Ivana Sivrića pod nazivom “Za suvremena pitanja”.
Iz recenzije akademika prof. dr. Mladena Bevande:
Knjiga Za suvremena pitanja svjedoči o gorućim pitanjima školstva, odgoja i obrazovanja, kulture, kao i o stanju društvene svijesti i politike naspram školstva.
U uvodnicima se zrcale autorova motrišta, njegovi pogledi na aktualne društvene fenomene, pojave, događaje, posebice u školstvu i politici obrazovanja. Pritom, autor nije ni negator ni glorifikator. Kritički prosuđuje zbiljnost i promiče poticajne teze, ideje za promišljanje i sve daje na prosudbu. Čitatelja ne ostavlja ravnodušnim. Uvodnici potiču na razmišljanje, na razmatranje teme ili tema koje autor eksplicira, koje predočava.
Sivrić nenametljivo poziva na dijalog. Na sokratovski način problem otvara, rastvara i elaborira. Čitatelja naprosto nuka da i sam sudjeluje u tomu, da odgovara na pitanja, da i sam pretresa temu, pravi konkluzije, postavlja premise, donosi prosudbe, da prepoznaje bitno, krucijalno. Ali, zašto ne reći, autor traži od čitatelja, ne eksplicite, da uočava ako je nešto površno, nedorečeno, sporedno postavljeno kao bitno i sl…
Glavni i odgovorni urednik s pravom naglašava prijeku potrebu odgoja, odgojnog djelovanja. Naročito danas kada se pojam, riječ odgoj zanemaruje, istiskuje iz svakodnevnog govora, ali, i iz teorije i prakse. Sivrić se pridružuje onim teoretičarima i djelatnicima u odgojno-obrazovnom radu koji pridaju važnost odgoju, koji odgoj drže jednim od bitnih čovjekovih određenja, a poneki se ne ustručavaju reći: bez odgoja nema poimanja čovjekove biti, ni povijesti ni kulture.
O autoru…
Ivan Sivrić (Krehin Gradac, Čitluk, 1950.) osnovnu je školu pohađao u Krehin Gracu, zatim u Čitluku i potom Učiteljsku školu u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je diplomirao na grupi filozofija-sociologija (1973.). Radio je u prosvjeti kao profesor više predmeta, potom kao stručno-politički djelatnik, a nakon demokratskih promjena obnašao je razne javne dužnosti. U Matici hrvatskoj je bio glavnim tajnikom (mostarske Matice) od 1998. do 2014. godine.
Jedan je od inicijatora osnivanja Hrvatskog intelektualnog zbora BiH. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u dva mandata. Redoviti je član HDZU-a u Sarajevu te je članom HAZU-a u BiH u svojstvu suradnika. Aktualni je predsjednik Fondacije za izdavaštvo F BiH. Nositelj je odličja prvog reda, Spomenice Domovinskog rata te drugih priznanja. Ima čin pukovnika.
Autor je knjiga: Rasprave i antirasprave ‒ mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta (2001.), Javno razmišljanje ‒ mali ogledi o Hrvatima s ovog svijeta (2004.), Politika za obične ljude – Bakulina škola poštenja (2005.) i Vjerujem u Hercegovinu (2010.). Knjiga o knjigama (2016.), Orni za vrijeme (2021.), U zemlji ljudi (2021.) i Za suvremena pitanja (2021.). Priredio je samostalno ili u suradnji: Hrvati u BiH – ciljevi i mogućnosti (zbornik 1995.), Pitanje iz Mostara (MH Mostar 2004.), Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (1997. – 2007.) (monografija, 2007.). Glavni je urednik monografije Matice hrvatske Mostar – Široka su Matičina jedra (2007.) te Brotnjo – jučer, danas, sutra (zbornik, OV Čitluk 2009.). Autor je teksta i scenarija za dokumentarno-panoramski film Brotnjo, taj divni krajolik. Glavni je urednik i priređivač monografije Brotnjo – naša priča (2010.). Bio je zamjenik glavnog urednika časopisa Motrišta od 9. do 34. broja, idejni začetnik te glavni urednik časopisa Suvremena pitanja (šestomjesečnik, objavljen 31. broj). Bio je članom uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Mostariensia.
Recenzent je, urednik, promotor i lektor više književnih i stručnih knjiga. Sudjelovao je u brojnim empirijskim istraživanjima kao istraživač, voditelj dijela projekta i voditelj projekta; na znanstvenim i stručnim skupovima kao organizator, uvodničar i referent itd. Priloge je objavljivao u časopisima: „Naši dani“, „Odjek“, „Hrvatsko slovo“, zatim u „Motrištima“, „Stećku“, „Gaudeamusu“, „Hrvatskoj misli“, „Maruliću“, „Vrutku, „Vitku“, „Stolačkom proljeću“, „Suvremenim pitanjima“, „Osvitu“, „Mostariensiji“, „Humu“, zborniku Brotnjo (godišnjak) i drugim zbornicima te na više portala. Pjesme su mu prevedene na albanski i makedonski jezik. Dijelovi knjige Rasprave i antirasprave – mali ogledi o Hrvatima s ovoga svijeta, objavljivani su kao feljton u dnevnim novinama. Veći dio godine boravi u Krehin Gracu, u čitlučkoj općini.
