Skoro svakodnevno divljanje cijena goriva u BiH postalo je nepodnošljivo, te veliku štetu trpe i građani i gospodarstvo, a na potezu je država, koja mora smanjiti svoje namete.
Stav je to brojnih sugovornika “Nezavisnih novina”, koji naglašavaju kako su male mogućnosti da će se prometnici naftnim derivatima odreći dijela svoje zarade, te smanjiti marže, tako da je preostalo jedino da se vlast konačno uhvati u koštac s ovim problemom.
Zanimljivo, unatoč brojnim negodovanjima građana i prihevoznika, od Upravnog odbora Uprave za neizravnooporezivanje (UO UNO) BiH još uopće nitko nije ni zatražio da država smanji vlastite apetite.
“UO UNO nije primio nijednu inicijativu za smanjenje trođarina na naftu i naftne derivate”, rekli su za “Nezavisne” iz Kabineta predsjedatelja UO UNO BiH.
Međutim, kako je potvrđeno, inicijativa da se nameti srežu već za nekoliko dana će otići prema nadležnim institucijama, od kojih se očekuje brza reakcija.
“Hitna sjednica Odbora za međunarodni putnički promet pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH bit će održana u srijedu u Sarajevu. Jedna od točaka dnevnog reda odnosi se na skupo gorivo. Naš prijedlog bit će da se država odrekne dažbina koje je nametnula. To je jedini način da se ublaži ovaj udar”, naglašava za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, predsjednik Udruge za međunarodni prijevoz putnika BiH.
Da država ima mehanizme oduprijeti se poskupljenjima goriva smatra i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sustav u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. On naglašava kako je to i uloga države – da pomogne u ovakvim situacijama.
“Država treba da reagirati preko robnih rezervi, ali toga nema. Dakle, u toj situaciji distributeri bi trebali imati razumijevanja i raditi s manjim profitom. A, jedna od mjera bi trebala biti smanjenje trošarina ili taksi”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.
Potrebno je, prvo, poraditi na kontroli, kaže Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Futura” iz Mostara, te dodaje kako nikad nismo vidjeli primjere da se prometniku kaže: “Vrati cijene, gorivo si kupio kada je nabavna cijena bila niska”.
“S druge strane, kad uspemo 50 maraka u rezervoar, 24 marke damo državi. Tu smo prevareni, jer nismo dobili ono što smo platili – mogli smo bez kredita izgraditi tri autoceste i da se po njima vozimo besplatno”, rekao je Bago za “Nezavisne novine”, koji također dodaje kako bi jedna od mjera trebalo da bude i smanjenje nameta.
I zaista, apetiti države nisu mali… Po svakoj litri goriva koje se proda u BiH trenutno se, u ovisnosti od naftnog derivata, plaća trošarina od 0,30 do 0,45 KM. Tu su i dvije cestarine: prva za održavanje cesta, na koju izdvajamo 0,15 KM, a druga za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta – 0,25 KM po litri.
I to nije sve… U osnovicu za obračun PDV-a ulaze i troškovi proizvodnje i ostali ovisni troškovi, kao što su transport i skladištenje. Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 posto, što također ide na teret potrošača.
U praksi to znači da, ako je cijena po litri dizela u BiH ovih dana u prosjeku 2,40 KM, od tog iznosa državi ide 1,05 KM (trošarina 0,30 KM, cestarina 0,15 KM, cestarina za autoceste 0,25 KM i PDV 0,35 KM).
Država se još više “omasti” po litri benzina 95. Naime, ako je cijena po litru ovih dana 2,40 KM, tu su uračunate dažbine u ukupnom iznosu od 1,10 KM (trošarina 0,35 KM, cestarina 0,15 KM, cestarina za autoceste 0,25 KM i PDV 0,35 KM).
