Na uzavreloj vinskoj sceni Hercegovine vinarija Carska vina Grgo Vasilj iz Međugorja predstavlja orginalnu priču koja zaslužuje posebnu pozornost.
Nastala na temeljima obiteljske tradicije, gdje su se kroz generacije proizvodili vino i duhan, ova mala vinarija s nekih 80.000 boca godišnje proizvodnje postala je nezaobilazna vinska odrednica u gradiću koji je dospio na svjetsku mapu vjerskog turizma i kroz koji tijekom godinu dana prođe čak više od milijun ljudi sa svih strana svijeta.
Vinariju koja se nalazi u okviru obiteljske kuće danas vode Grgo i Andrija Vasilj, otac i sin. Grgo je u ovom poslu od najranijeg djetinjstva. Prošao je i vidio mnogo toga, učio od oca i djeda kako se pravi vino i to iskustvo prenosi sada na sina koji se sve više pita u vinariji.
– Nastojim da Andrija bude glavni, ali za sada se može reći da vina radimo zajedno. Vino je nešto što se stalno uči. Onaj tko misli da sve zna o tome ne može napredovati u ovom poslu. Tako je govorio i moj otac – kaže Grgo Vasilj koji iza sebe ima više od 70 berbi.
Vinarija je registrirana 1995. godine kao Podrum Grgo Vasilj, mada u obiteljskim sjećanjima stoji podatak da su još krajem 19. vijeka proizvodili oko dva vagona vina (20.000 litara, prim. aut.). Otprilike toliko vina su proizvodili i iz svake berbe nakon toga, a iz tih nekih prošlih vremena s ponosom ističu kako su 1912. godine dobili zlatnu medalju za žilavku dok je tim područjem još carevala Austrougarska.
– Imali smo tu diplomu dugo u kući. Glasila je na ime mog pradjeda Stanka Vasilja, koji je to vino tada napravio, ali je dokument u vrijeme Jugoslavije otišao u Beograd na neku izložbu nakon čega smo joj izgubili trag – prisjeća se Grgo.
Inače, prvobitnom nazivu vinarije dodali su 1998. godine Carska vina, inspirirani činjenicom da su vina iz tog kraja nekada pili i rimski i austrougarski carevi. Tako su došli do sadašnjeg naziva vinarije – Carska vina Grgo Vasilj.
Kao i u ostatku zapadne Hercegovine, fokus u vinariji je na dvije autohtone sorte, žilavki i blatini. Iako u vinogradima imaju gotovo ravnopravno zasađene obje sorte, žilavka je ta koja lakše nalazi put do publike.
– U nas je žilavka uvijek bila glavna. Jako dobro uspjeva ovdje i svi je rade. To je vino koje se lako pije i zahvaljujući novim tehnologijama sada je i bolja. Fermentacija se nekada vršila u drvetu, bez kontrolirane temperature i to je vinu uvek oduzimalo neku kvalitetu. Zato kažem da smo s te strane popravili žilavku, mada je ona kad nas oduvijek bila dobra. Ali, uvijek može bolje – zaključuje Grgo.
Za spomenute tehnološke inovacije zadužen je sada Andrija, koji je studirao u SAD i bavio se donedavno turizmom, sve dok nije odlučio vratiti se u rodni kraj i nastaviti obiteljsku tradiciju.
– Moj stav je da u podrumu treba imati što manje intervencije, jer imamo dobro grožđe koje svake godine daje slično vino – uključuje se u priču Andrija koji je već ostavio zavidan trag na hercegovačkoj vinskoj sceni kao idejni tvorac i organizator jedinstvenog salona blatine i žilavke koji se pod nazivom Blaž održava u Međugorju od 2016. godine.
Iz vinarije vina puštaju u tri kvalitativne linije, a najveći izazov predstavljaju četiri etikete nazvane po imenima četvoro Andrijine dece, a koje se vode kao Special Edition: crvena kupaža Cabernet sauvignona i Blatine David, bijelo vino Sophia, cuvee žilavke i sivog pinoa, zatim rose od Caberneta Nika, te stopostotni Cabernet Jeanne. Ova linija vina startala je 2016. godine i u ovisnosti od kvalitete berbe ukupno se proizvede između 15 i 20 tisuća boca godišnje. Na ta su vina i najponosniji, a ističu se i efektnim etiketama zasnovanim na umetničkim djelima.
– Vina moraju biti dostojna tih remek-djela – kaže Andrija. – Prvo smo na tržište pustili Davida, onda je uslijedila Nika, pa Sophia i sada Jeanne. To je naš vinski otisak podneblja, želja da se sunce i kamen Hercegovine pretoče u autentično iskustvo kakvo samo vino može prenijeti.
David 2017 upečatljiv je spoj dve sorte, Cabernet sauvignona i blatine u ravnopravnom udjelu, koga je dvije godine odležavanja u buretu zaokružilo u vino punog tijela i naglašenih tonova zrelog voća. Moćni tanini, mineralnost, jasni zemljani tonovi, sve to daje kompleksnost koja Davida uvodi u red ozbiljnih karakternih vina Hercegovine. Sve to krasi i nedavno flaširanu berbu iz 2018. godine koja se doima još ekstraktnijom, ali joj je potrebno minimum godinu dana odležavanja u boci kako bi se skladno posložila.
Sophia 2019 donosi na nosu bogatstvo začinskih tonova i fine kremaste arome zrele breskve. Harmonično, u dobrom balansu, s naglašenim citrusnim slojevima utopljenim u mineralnu teksturu, ovo je ne bez razloga i najprodavanije vino vinarije.
Nika 2020 otkriva nježniju stranu Caberneta, ali je to i dalje strukturno ozbiljno vino osvježavajućih kiselina koje lako prati i ozbiljnija jela. U ranijim berbama ova etiketa je bila spoj blatine, krkošije i muškata, ali u vinariji polažu sada vrlo velika očekivanja upravo u ovaj iskorak u drugom pravcu.
Jeanne 2017, kao najmlađe vino u Special Edition, tek treba pokazati pun potencijal hercegovačkog kabernea. Za sada je to zanimljiv izdanak južnjačkog toplog Cabernet koji bi mogao biti sasvim novo poglavlje u priči o vinariji Carska vina Grgo Vasilj.
Uz vina iz linije Special Edition, koja danas ulaze u red najboljih vina zapadne Hercegovine, u vinariji su s pravom ponosni i na žilavku Selekcija Limited Edition koja je ponijela naziv Gregorious, vino koje je Andrija posvetio ocu. Oko 5.000 boca vina godišnje dobije se od grožđa koje dolazi s lokaliteta Vionica, između Međugorja i Čitluka, gdje su prije šest godina posadili 3.200 čokota ove najpopularije hercegovačke sorte na ponovo pripremljenom terenu gdje su i prije toga vijekovima unazad bili vinogradi.
Selekcija Limited Edition 2020 Gregorious uzbudljiva je žilavka s nešto malo krkošije i bene, takođe lokalnih sorti koje se tradicionalno sade uz žilavku, a koje vinu dodaju malo specifičiju aromu i dodatne kiseline. Prva stvar koja će vas ponijeti u čaši ove žilavke su naglašena mineralnost i postojane cvijetno-voćne arome s notama meda. Ozbiljna ekstraktivnost doprinosi lijepo zaokruženom tijelu i produženoj završnici.
– Sve su to vina koja radimo s minimalnim intervencijama, na način da ispoštujemo tradiciju ali i primjenimo moderne tehnologije. Sva naša crvena vina odležavaju od 15 do 20 mjeseci u bačvama od 225 i 500 litara, dok smo bijela prije dvije godine potpuno prestali držati u buretu – kaže Andrija.
Pored spomenutog vinograda žilavke na lokalitetu Vionica, vinarija ima najveće zasade u Bijelom polju kod Mostara. Na 15 hektara su otprilike ravnopravno zastupljene žilavka, blatina i Cabernet sauvignon, te pet hektara kod Čitluka, pozicija Garište, sa zasadima žilavke i sivog pinota. O novim sortama trenutno ne razmišljaju previše, a kada do toga dođe najvrojatnije će se odlučiti za merlot i sve popularniji trnjak, također autohtonu sortu susjedne Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine.
– Trnjak je potencijalno vrlo zanimljiva nova priča za ovaj naš kraj. Njegova uloga je do sada bila prvenstveno u tome da oprašuje blatinu koja ima funkcionalan samo ženski cvijet. Mislim da bi obje sorte trebale živjeti paralelno u ovom dijelu Hercegovine, te da bi i trnjaku trebalo dati šansu da pokaže kakvo vino može postati. Ipak, nekako smo i dalje emotivno više vezani za blatinu, navikli smo na nju i volimo je – kaže Grgo Vasilj.
Valja napomenuti i to da vinarija praktično u lokalu, odnosno u zapadnoj Hercegovini i samom Međugorju proda gotovo sva svoja vina, od čega čak 25% u samoj vinariji!
Autor: Viktor Čikeš / Vino.rs | Foto: Irfan Redžović i Ivana Čutura
