Tvorac legendarne ‘Kviskoteke’, Lazo Goluža preminuo je u 85. godini, potvrdio je tu informaciju za 24 sata njegov sin Dominik.
Rođen je 1. siječnja 1936. godine u mjestu Trijebanj kod Rotimlje u općini Stolac.
Kviskoteka je zasigurno najpopularniji Golužin projekt. Kviz je nastao 1979., a emitiran je 15 godina. Voditelj kviza bio je Oliver Mlakar.
Goluža je prva osoba u Hrvatskoj koja je svoj projekt zaštitila kao intelektualno vlasništvo – “Igru asocijacija” iz Kviskoteke.
Goluža je diplomirao komparativnu književnost i talijanski jezik, a nakon završetka studija zajedno s Pajom Kanižajem pokreće časopis Paradoks.
Na HRT-u se zaposlio 1967. godine i radio je na javnoj televiziji sve do mirovine u koju odlazi 2002. godine. U redakciji Kontakt-programa je kao urednik ostvario više zabavnih i kontakt emisija.
Najplodniji je kao autor (i urednik) TV igre Jadranski susreti te niza kvizova znanja: Malo ja, malo ti, 3-2-1, ali vrijedan, Znaš, znam, Pješčani sat, zatim kviza znanja i inteligencije Kviskoteka, mozaične emisije Obiteljski zabavnik te kao urednik licencnih TV igara Brojke i slova i Kola sreće.
Kviskoteka je obnovljena 2006. na televiziji Nova TV, ali nije stekla popularnost i skinuta je s programa nakon jedne sezone. Licencija za kviz prodana je 2008. srpskoj televiziji “Foks”.
– Kviskoteka je dala nekoliko velikih kvizaša. Najuspješniji je Mirko Miočić, uz njega odmah Robert Pauletić, a najveća klasa u Kviskoteci bio je beogradski student povijesti Predrag Marković. Neka se nitko od naših ne ljuti, ali to je istina, bio je fenomenalan! Kvizaše se nikako ne može smatrati šampionima uzaludnih jer izuzetni su kvizaši bili i novinari Jurica Pavičić, pa Nenad Polimac, Denis Kuljiš, Božo Sušec, svi su oni nastupali u onim starim kvizovima: Božo Sušec, recimo, u kvizu Znaš, znam, Jurica Pavičić u Kviskoteci… Bilo je i budućih liječnika poput dr. Igora Aurera, prave klase među natjecateljima i još mnogi drugi…- ispričao je goluža u intervju prije tri godine – piše Vecernji.hr.
