Bosna i Hercegovina neće pristati na mirno poravnanje u iznosu od 100 milijuna eura, koje je po osnovu prijeratnih ulaganja za Rudnik i Termoelektranu Gacko snage 300 megavata predložila Hrvatska elektroprivreda (HEP).
Tromjesečni rok za mirno rješavanje dugogodišnjeg spora istječe, a BiH se nalazi pred još jednom tužbom za neisporučenu struju, javlja portal Capital.ba
Međutim, pravobranitelj BiH Mlađen Mandić kaže da Hrvatska ne može dobiti ovaj spor jer ne postoji nijedan osnov za arbitražu, ali vjerojatno će Hrvatska nakon ta tri mjeseca tužiti BiH.
BiH se vadi na nerazvijenost
“U TE Gacko je ulagano 1983. godine, kada se gradilo energetsko postrojenje. Naime, prije rata na prostoru bivše Jugoslavije je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, a Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sada su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 milijuna eura.
Mirnim putem 100 milijuna eura? Kao pravobranitelj to neću prihvatiti i ići ćemo na arbitražu na Međunarodni sud za zaštitu ulaganja u Washington“, rekao je Mandić za Capital.ba. Prema njegovim riječima, slučaj s Hrvatskom je potpuno jednak onom sa Slovenijom koja je tužila Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, jer su i Slovenci ulagali na jednak način.
“Očekivanja i Hrvatske i Slovenije nisu realna. Odvjetnička kuća koja zastupa Sloveniju, zastupa sada i Hrvatsku. Oni pokušavaju loviti u mutnom, a problem je to što će sve ovo mnogo stajati BiH. Troškove za suce samo u slučaju Ugljevik plaćamo 150.000 dolara, a to je predujam, a platit ćemo još toliko. A nemaju nikakvu šansu”, uvjeren je Mandić. Na pitanje s kojim ciljem to rade susjedne zemlje, budući da nemaju šansu, pravobranitelj BiH ističe da samo žele iscrpljivati BiH.
U Haagu je 2015. počela arbitraža između RiTE Ugljevik i slovenskog Elektrogospodarstva – razvoj in inžiniring Maribor u kojoj Slovenci traže od BiH odštetu u iznosu od gotovo tri milijarde maraka s kamatama (oko 12 mlrd. kuna ili 1,5 mlrd. eura) zbog prijeratnih ulaganja u izgradnju termoelektrane. Prema ugovoru kojeg su 1981. potpisale Slovenija i BiH, slovensko elektrogospodarstvo ima pravo na trećinu struje iz Ugljevika temeljem svojih ulaganja u trećinu troškova izgradnje tog energetskog objekta, koji je izgrađen 1985. godine. Isporuke trećine ukupne struje iz Ugljevika Sloveniji prekinute su 1991. godine i nikad nisu obnovljene.
Naime, nakon prijašnjih neuspješnih pokušaja da se s BiH dogovori o isporukama struje ili povratu uloženih sredstava, Slovenija se obratila tužbom na Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova pri Svjetskoj banci u Washingtonu, koji je onda dogovorio arbitražu dviju strana. “Vjerojatno je iscrpljivanje BiH i krajnji cilj Slovenije i Hrvatske, jer zaista nema osnova za arbitražu. Nakon rata svi su se digli da tuže BiH. To još nisu učinile Srbija, Crna Gora i Makedonija”, zaključio je Mandić. I direktor RiTE Gacko Milinko Milidrag smatra da je prijedlog poravnanja krajnje nerealan, ali dokumentaciju koja je stigla iz HEP-a još nije vidio.
Godinama traže novac
“Još je to pitanje na razini BiH institucija. Nije realno očekivati pet gigavatsati električne energije. Vidjet ćemo što će biti, ali zaista ne vjerujem da ishod može biti negativan za nas”, zaključio je Milidrag.
HEP godinama traži način da mu se isplate ulaganja u Gacko, koja su procijenjena na 400 milijuna bivših njemačkih maraka. HEP se pozivao na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE Gacko. S druge strane, navodi Capital, Hidroelektrana Dubrovnik je izgrađena kao dio sustava tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se nalazi na području Hrvatske, ali akumulacijski potencijali su u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalazi se na teritoriju RS.
