Ništa nije tako opterećeno nametima države, raznim porezima i trošarinama, kao gorivo, a cijene ovog energenta dalekosežno utječu na cijene skoro svih drugih proizvoda te posebno na standard građana.
Iz Federalnog ministarstva trgovine za Klix.ba govore kako se maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji od rafinerijske cijene, troškova dopreme goriva do BiH granice, a na navedenu vrijednost dodaju se trošarine, cestarina (za lož ulje se dodaje samo trošarina) te ovisni troškovi u zemlji, marža distributera, tarifa za uspostavu rezervi naftnih derivata od 0,01 KM po litri derivata i PDV u iznosu od 17 posto.
“Rafinerijska cijena goriva obračunava se u odnosu na burzu derivata, a za južnu Europu, uključujući BiH, se koristi Platts European Marketscan, mediteranska burzanska kotacija CIF MED Genova/Lavera. Ova dnevna kotacija se objavljuje u Italiji za svako gorivo, a na nju, uz cijene sirove nafte utječu i kretanja na tržištu derivata, tečaj dolara i drugi faktori. Na spomenutu kotaciju svaka rafinerija dodaje svoju premiju tzv. rafinerijsku maržu”, pojašnjavaju iz ministarstva.
U skladu sa Zakonom o trošarinama, trošarina na naftne derivate plaća se po litri derivata na količinu utvrđenu pri temperaturi 15 stupnjeva i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM; petrolej (kerozin) 0,30 KM; motorni benzin – bezolovni 0,35 KM; motorni benzin 0,40 KM; lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM; biogoriva i biotečnosti 0,30 KM.
“Cestarina se kao vrsta neizravnog poreza plaća u iznosu: 0,15 KM po litri proizvoda, i 0,25 KM po litri proizvoda za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autocesta, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta. Cestarina se ne plaća za petrolej (kerozin) i) lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS)”, naveli su.
Razina opterećenosti naftnih derivate nametima države, ipak, nije mnogo drugačija nego u drugim zemljama regije.
Marin Bago iz Udruge Futura, koja je poznata po borbi za zaštitu prava potrošača, kaže kako kod naftnih derivata postoji ukupno 33 nameta.
“Ako uspemo u rezervoar goriva u iznosu od 50 KM, oko 24 KM iznose nameti, a 26 KM plaćamo cijenu goriva. Od 2009. do 2018. godine na godišnjoj razini, platili smo oko 900 milijuna KM trošarina, tako da smo u tom razdoblju ukupno platili skoro 10 milijardi maraka. Nakon intervencije izaslanika EU, povećao se iznos trošarine te smo u 2018. imali milijardu i 200 milijuna prikupljenih sredstava. Laički gledano, mogli smo imati izgrađenih par autocesta po kojima smo se mogli voziti besplatno ili za vrlo malu cijenu cestarine”, kaže nam Bago.
Bago naglašava kako je po njemu ovo najveća kolektivna prijevara potrošača u BiH.
“Platili smo nešto što nismo dobili, platili krvavo. Pitanje je, možemo li i zamisliti što bi to značilo za razvoj zemlje, gospodarstvo, turizam… Možemo li zamisliti put od Mostara do Sarajeva za pola sata vožnje, praktično, udaljenosti u BiH bi postale kao i udaljenosti između određenih lokacija unutar nekog europskog grada. To nam je skoro pa nezamislivo, a sve smo to platili”, pojašnjava Bago.
Dodaje kako, za sada, povećanje cijena goriva odgovara i distributerima i državi, i iz tog razloga cijene se ne smanjuju kada pojeftini gorivo na svjetskim burzama.
“Potrošač je jedini kome to ne odgovara. Njemu bi bilo bolje plaćati bez trošarina, pa plaćati samo cijenu goriva, tada bi litar bio oko marku i trideset, a ceste svakako nemamo. Sada smo te trošarine stavili pod jamstvo za vraćanje kredita koje uzimamo za izgradnju jedne autoceste i drugih stvari. Da, to može biti samo u BiH”, kaže Bago.
