Tradicija vinogradarstva i vinarstva na prostorima današnje BiH seže, kako kažu, više od prije Kristova rođenja. Vinogradarstvo u Hercegovini ima dugu tradiciju te ono postaje sve važnija grana poljoprivrede.
Nažalost, veliki broj vinograda nema dovoljno kvalitetnih sorti vinove loze, posebice autohtonih. Danas je u BiH moguće nabaviti klonove samo za svjetske sorte i to iz uvoza, dok klonovi kod autohtonih sorata ili svjetskih, selekcioniranih u bh. uzgojnim uvjetima još uvijek ne postoje, piše Večernji list BiH.
Zahtjevi potrošača “
U zadnjim se desetljećima u svjetskoj vinskoj potrošnji svakih 12 – 15 godina mijenjaju trendovi. To automatski znači da se vinarska proizvodnja mora i treba preusmjeriti prema zahtjevima potrošača što traži upravo precijepljivanje vinograda. Federalni agromediteranski zavod već dugi niz godina je započeo proces kloniranja, postupak kojim se iz populacije sorte izdvajaju trsovi (potencijalni klonovi) kod kojih se mogu uočiti pozitivne promjene nekog od gospodarski važnih svojstava autohtonih sorti žilavke i blatine, ali i drugih.
Federalni agromediteranski zavod iz Mostara je izdao i jedan priručnik koji će nam pomoći u boljem upoznavanju tehnika precijepljivanja vinove loze, a i same ove metode. Također planiramo krajem svibnja i početkom lipnja organizirati školu (obuku) precijepljivanja vinove loze i to na dva načina: umetanje pupa ili “T-budding” i cijepljenje na zeleno. Svi zainteresirani polaznici škole mogu se javiti do 25. 5. na telefone Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar na telefon 036 335-054 i vidjeti što se to danas radi u svijetu. Ova škola je besplatna, ali je broj polaznika ograničen”, rekao je jadan od autora priručnika Mladen Gašpar.
Vinograd autora ovog teksta poslužio je u znanstvenim istraživanjima. Svoj mali vinograd u širokobriješkom selu Biograci, 280 loza, dao sam u ruke agronoma Gašpara, koji je izrazio želju primijeniti precijepljivanja vinove loze i to umetanje pupa ili “T-budding”. -Sve je počelo odabirom trsova, čijom sortom i rodom nisam bio zadovoljan. Slijedilo je pilanje, zarezivanje, a potom tjedan dana odmora i za nas i trsove. Kada sam vidio kako pilom “uništava”, kako Mladen kaže priprema trs, došao sam u sumnju. Što uradih!? Svaki dan sam gledao kako tekućina curi iz “oštećenog” trsa. Zatim je došao Mladen s već ranije pripremljenim pupovima. Slijedilo je rezanje, zarezivanje, umetanje i na kraju obvijanje umetnutog pupa. Bilo je to prije tri godine. Danas, točnije već sljedeću godinu nakon precjepljenja, s tih trsova berem sasvim drugačije sorte grožđa.
Načini cijepljenja
Od 47 precijepljenih, tek nekoliko njih nije krenuo, vjerujem, više mojom nemarnošću. Nisam se striktno držao upute struke. “Poznato je mnogo tehnika (načina) cijepljenja, ali i pored tradicionalnih načina uvijek struka ponudi i manje poznate načine koji se danas primjenjuju širom svijeta. Jedan način koji se puno koristi u SAD-u je metoda “cijepljenje sa umetnutim zrelim pupom”- “T- budding”. Tu metodu smo mi oprobali na nekoliko vinograda (u zadnjih 5 godina) u Hercegovini, mislimo da je korisno da je upoznamo i da je primijenimo u svojim vinogradima ako se ukaže potreba za promjenom sorte u vinskom i stolnom sortimmentu.
Inače cijepljenje (kalemljenje) je složen proces, koji je poznat bio i 6000 godina prije Krista (pretpostavka). On se kroz milenije upotrebljavao uglavnom za precijepljivanje slaborodnih trsova ili sa svrhom promjene sorte, odnosno razmnožavanje rijetke sorte. Sve se ovo događalo u eri “starog vinogradarstva” u kojem se loza uzgajala na vlastitom korijenu”-pojašnjava agronom Gašpar.
