Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje obitelji Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku.
U starijoj literaturi i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine lokalitet je zabilježen pod nazivom Bakri na području naselja Donja Blatnica, što je uvjetovalo određene nedoumice o ispravnoj ubikaciji samog nalazišta.
Izvor: Hercegovački arheološki portal – arheohercegovina.com
Oko 400 metara istočno od nalazišta Visočica nalazi se aktivno groblje Bakri u Donjoj Blatnici. Put kroz Brotnjo polje od Čitluka prema Čerinu presjeca središnji dio lokaliteta poprečno, a odsječak puta s južne strane prema Malom Ograđeniku sječe ga uzdužno, tako su recentni poljski putevi podijelili grobište Komlinovića u dvije skupine.
Glavna skupina nadgrobnih spomenika, njih 35 na broj, nalazi se na blagom uzvišenju zvanom Visočica u posjedu obitelji Odak iz V. Ograđenika, a na pašnjaku Kambuša vidljiva su četiri nadgrobna spomenika (posjed obitelji Musa iz V. Ograđenika).
Uz istočni rub poljskog puta prema Malom Ograđeniku vidljiv je još jedan nadgrobni spomenik potonuo u zemlju, tako da je na nalazištu vidljivo ukupno 40 nadgrobnih spomenika, među kojima prevladavaju škrinje (sanduci), ploče i sljemenjaci. Spomenici su solidne izvedbe, a dio njih ukrašen je tordiranim vrpcama, rozetama, floralnim i astralnim motivima isklesanim u tehnici plitkog reljefa. Većina kamenih škrinja i ploča utonuli su u zemlju, stoga se bez arheoloških istraživanja ne mogu dobiti cjeloviti podatci o nalazištu. Pokojnici su pokopani u grobne cjeline u smjeru istok – zapad, nad kojima su postavljeni kameni spomenici u istom smjeru. Na grobištu su formirana četiri reda spomenika u smjeru sjever – jug s blagim odstupanjem, što je tipično obilježje srednjovjekovnih nalazišta funeralnog karaktera. Posebnu pažnju plijene ukrasi isklesani na spomenicima u zapadnom redu, među kojima se ističe dvostruki kompozitni sljemenjak ukrašen križem i polumjesecom. Vrijedno je istaknuti ukrašenu ploču kvalitetnije izrade, koje su zastupljene i na ostalim značajnijim broćanskim grobištima. U istočnom redu nalaze se tri nadgrobna spomenika u obliku sljemenjaka, na kojima su uklesana četiri ćirilična natpisa. Na jednom od sljemenjaka natpis glasi: + A se leži Ivaniš Komlinović. Do groba Ivaniša Komlinovića nalazi se mali sljemenjak na kojem je uklesan natpis: A se leži sin Vukca Vukovića, a na ime Grgur. U povijesnim vrelima zabilježeni su brojni podatci o pripadnicima broćanske vlastelinske obitelji Komlinović, no među njima ne nalazimo spomen Ivaniša Komlinovića, niti Grgura Vukovića. Sudeći prema malim dimenzijama nadgrobnog spomenika, Grgur Vuković preminuo je u dječjoj dobi. Oba spomenika mogu se okvirno datirati u kraj 14. ili početak 15. stoljeća.
a nadgrobnom spomeniku broćanskog kneza Pavla Komlinovića uklesana su dva natpisa, kraći natpis na bočnoj strani sljemenjaka glasi: A se leži knez Pavao Komlinović na svoji plemenitoj na Prozračcu u dni vojevode Sandal, a dulji natpis na kamenom postolju glasi: + A se leži knez Pavao Komlinović na svoji plemenitoj na Prozračcu u dni vojvode Sandel’ koji ga počteno i virno služaše. Učr’to učr’to na plemenitei. Iz nadgrobnog natpisa doznajemo podatke o vječnom počivalištu kneza Pavla na njegovoj plemenitoj zemlji na Prozračcu (srednjovjekovni toponim za današnje Čitlučko polje, kao i o kneževoj lojalnosti humskom vojvodi Sandalju Hraniću – Kosači. Natpis ima obilježja ikavskog izgovora, no vrijedno je istaknuti kako na duljoj verziji natpisa anonimni klesar koristi glagol učrtati, što je karakteristično za kasnosrednjovjekovne natpise klesane prema unparijed poznatom predlošku u zapadnom dijelu Humske zemlje. Posljednji spomen kneza Pavla nalazimo u pritužbi datiranoj 7. svibnja 1423. u Dubrovniku, kada su Komlinovići napali dubrovačke trgovce na trgovištu Drijeva (današnja Gabela). Točna godina smrti kneza Pavla nije poznata, no na temelju raspoloživih izvora njegovu smrt možemo okvirno datirati u razdoblje od 1423. do 1434. godine.
U povelji vojvode Jurja Vojsalića Hrvatinića izdatoj 12. kolovoza 1434. Komlinoviće zastupa knez Pavko. Iz navedenog dokumenta možemo zaključiti da je knez Pavao preminuo prije kolovoza 1434., a dužnost broćanskog kneza preuzeo je njegov brat Pavko.
Groblje Komlinovića na Visočici ima iznimnu povijesnu i znanstvenu vrijednost za proučavanje srednjovjekovne prošlosti Brotnja i Humske zemlje, stoga lokalitet treba žurno zaštiti od daljnjih devastacija. Sadašnje stanje na groblju Komlinovića je alarmantno, lokalitet vapi za adektvatnim mjerama zaštite. Groblje je gotovo u potpunosti obraslo u hrastovu šumu, a oko većine spomenika buja teško prohodno raslinje.
Ozbiljan problem stvara korijenje drveća, koje prodire u grobne cjeline i pomjera spomenike iz prvobitnog položaja. Tome u prilog svjedoči monolitni sljemenjak prevrnut na bočnu stranu. Imajući u vidu činjenično stanje i značaj lokaliteta na Visočici, općina Čitluk bi trebala poduzeti hitne preventivne mjere vezane za adekvatnu zaštitu i revitalizaciju groblja Komlinovića. Nećemo pretjerati ako lokalitet na Visočici uvrstimo među deset najznačajnijih srednjovjekovnih grobišta u Humskoj zemlji, stoga je veliki propust bosanskohercegovačkog povjerenstva zaduženog za srednjovjekovna groblja, što ovo nalazište nije uvrstilo na nominacijski popis svjetske baštine UNESCO-a.
Posebnu važnost ima spomen toponima Prozračac na nadgrobnom epitafu kneza Pavla Komlinovića, što predstavlja dodatnu epigrafsku potvrdu srednjovjekovnog naziva za današnje Čitlučko polje.
Toponim Prozračac se prvi put spominje u ispravama bosanskog bana Tvrtka izdanim tijekom njegovog posjeta Brotnju 1353/54. godine. U završnom dijelu isprave spominju se dva broćanska toponima: A sije (ovo) se svrši na Suhoi (Suhoj) na Prozračcu, kada gospodin ban Tvrtko grediše (iđaše) najprvo u Hlmsku zemlju (Humsku zemlju). A se (ovo) pisa Držeslav, dijak gospodina bana Tvrtka, nadvorni pisac, a prvo dijak velikoslavnog gospodina bana Stjepana. I kada sije (ovo) pisah, tada mi dá (dade) gospodin ban Tvrtko ispred sebe velik pehar vina popiti u dobru volju.
Pored svega navedenoga, Brotnjo se ističe bogatim korpusom srednjovjekovnih natpisa, gdje se spominju rodovi Komlinović, Vuković, Ivanović, Maršić, Rakojević, Zloušić i Vratušić.
