Jedan roditelj mi je nedavno postavio vrlo zanimljivo pitanje. Njegovo dijete koje ima sedam godina izloženo je komentarima od strane vršnjaka. Odjeća mu nije markirana, nije original. Djetetu dotad nije nešto predstavljala niti je znalo razlikovati što je original, a što kopija. Osim odjeće, često se spominju teme kako netko posjeduje najnoviji mobitel ili najnoviji play station. Samim tim, postavljaju se standardi da sve što je starije i “jeftinije” od toga jest povod za ruganje i ismijavanje. Zbog toga moje dijete želi to sve i u društvu ne govori o tome što zapravo ima kod kuće kako ga ne bi ismijavali. S našim djetetom smo razgovarali o toj temi, ali bismo voljeli čuti i Vaš komentar.
Želim Vas ohrabriti i reći da je pohvalno da ste izgradili poželjan odnos u kojem je dijete osjetilo sigurnost i povjerilo Vam se o onome što se događa. U istom tom smjeru međusobnog odnosa i povjerenja u kojem je razgovor ključan, naglasite djetetu da se bilo koji oblik vršnjačkog nasilja, uključujući i ismijavanje, može spriječiti isključivo ukoliko se reagira od strane odraslih osoba koji mogu djelovati na određeni problem i kojima je cilj da su sva djeca sigurna i sretna.
Osobito je važna suradnja roditelja, stručnih suradnika, odgojno obrazovnih djelatnika, odgajatelja, trenera i svih ostalih uključenih u život djeteta. Samo na taj način se može pravovremeno procijeniti, reagirati i pomoći djetetu.
Meni je praksa pokazala da su svi roditelji uvijek spremni na suradnju. Ponekad roditelji zbog užurbanosti života i svih obveza, ne uoče određena nepoželjna ponašanja – zbog čega im je potrebna podrška i suradnja odgajatelja i ostalih odraslih uključenih u život djeteta.
Raspitajte se imaju li doista svi to što dijete traži?
Porazgovarate li sa većinom roditelja, vidjet ćete da nije sve baš onako i kako dijete prenese od svojih vršnjaka.
Djeca misle da će biti cool među svojim vršnjacima ukoliko imaju najnoviji mobitel/play station.
Način na koji Vi reagirate na djetetove upite o skupocjenim stvarima jest prilika da naučite dijete pravim istinskim vrijednostima.
Upitajte dijete zašto želi određenu skupocjenu stvar. Objasnite djetetu razliku između “želja” i “potreba”.
Naučite ga cijeniti prave vrijednosti. Objasnite djetetu da se pravi prijatelji žele družiti s njim jer je zabavan, spreman na dogovor i suradnju u igri, pravedan i pošten, a ne zato što ima najnovije popularne stvari.
Dijete ne može imati i nema dovoljno iskustva da bude svjesno kako su njegove osobine, osobne vrijednosti i kvalitete vrjednije i važnije od bilo koje materijalne stvari. Dijete kako bude odrastalo tako će uvidjeti istinitost toga i biti vam zahvalan.
Djeca trebaju nas odrasle da ih podučimo pravim istinskim vrijednostima i da znaju da život nije u onome što si stekao nego u onome što jesi.
Ukoliko Vam je potrebna dodatna podrška i pomoć, budite slobodni javiti se na mail: [email protected] ili na kontakt broj 063 466 423.
Sva Vaša pitanja za kolumnu možete poslati na mail [email protected] .
Doris Vlašić, mag.psych.,
dječji i adolescentni integrativni psihoterapeut pod supervizijom
