Istraživač zaboravljenih ilirskih civilizacija i megalitske spomeničke baštine Hercegovine iz Brotnja, Goran Glamuzina, geolog, nakon dugotrajnih opsežnih terenskih in-situ proučavanja i obilazaka, uz popratnu jako detaljnu analizu visokokvalitetnih satelitskih te ortofoto snimaka, došao je do jednog senzacionalnog otkrića.
Naime, na području Međugorja, točnije jugoistočno od Vionice, uz samu granicu prema čapljinskoj općini i području Šurmanaca, razotkrivena, nakon 4000 godine, još uvijek čudesno nadzemno očuvana (iako je bila prethodno jako gusto zarasla u mediteransku garig i makija vegetaciju) kamenu prapovijesnu popločanu cestu koja je vidljivo izgrađena kao nedjeljivi graditeljski segment isto tako vrlo atraktivne ovalno-prstenaste gradine, koja se, temeljem svih detaljno proučenih parametara, može smatrati najstarijom takvom (kamenom popločanom) cestom u Europi.
No, da razotkrivenim čudima i spoznajama tu niti blizu nije kraj, pokazala su i ostala brojna otkrića u neposrednom okruženju, te na čitavom ovom krajnjem jugoistočnom dijelu Brotnja, koji ustvari pripada Župi Međugorje, kako se tu krije jedan ogroman prapovijesni urbanizirani ”megalopolis”, odnosno jedan prapovijesni u graditeljskom smislu (suhozidne gradnje) nevjerojatno urbanizirani i modificirani prostorni areal, krcat mnogobrojnim prapovijesnim terasastim ili terasiranim naseljima s čudesno niveliranim površinama, brojnim potpuno obzidanim (danas vrlo teško pristupačnim i jako zaraslim) plićim ili dubljim krškim vrtačama, zatim izuzetno vrijednim pravim prapovijesnim ”avenijama” ili promenadama grobnih kamenih gomila, sa ogromnom brojčanom gustoćom svih prisutnih takvih ukopnih gomila na jedinici površine, zatim vrlo zanimljivim, često i jako atraktivnim polupećinama, jamama i sličnim speleoformama, pa onda nebrojenim ostacima misterioznih prapovijesnih kružno-
Iz svih tih i spoznatih činjenica, upućen je i apel poznanicima, prijateljima, kolegama te svima onima uključenima u rad općinskih struktura i službi u Čitluku kako bi se što žurnije i hitnije barem jedan minimalni prostorni segment ovog čudesnog lokaliteta tj. arheološkog nalazišta prapovijesne ovalno-prstenaste gradine s ugrađenom kamenom popločanom cestom, kao prostorna kružna zona radijusa nekih 100, 150 metara uokolo centralne ovalne gradine, u dokumentaciji prostornog planiranja zaštiti i izdvoji kao zasebno područje, jedna zasebna zona u kojoj se nalazi vrlo važno arheološko nalazište.
Naravno, gledajući sve prisutne aspekte i spoznate elemente ovog drevnog baštinskog nalazišta i područja, neupitan je njegov ogroman potencijal u daljnjoj kulturno-turističkoj valorizaciji ne samo Međugorja i Brotnja, već i u mnogo širim prostornim okvirima, kao jednog vida globalno, pa i svjetski, važne i dragocjene, prapovijesne kamene spomeničke baštine.
– Dragi Brotnjaci, ovaj jedan čudesan baštinski dragulj, ustvari jedan vid Božjeg dara ovom svetom krškom području, nemojmo prepustiti brisanju s lica zemlje, zaštitimo ga i sačuvajmo ga, jer nije ovdje samo riječ o tamo ”nečemu” nebitnome, to su naši korijeni, korijeni ovog prostora, a svi dobro znamo da stablo ne može rasti dalje bez korijena, pa evo sačuvajmo barem ovaj vrijedni korijen ove zemlje, jer je u njega uložen ne samo ogroman fizički trud naših drevnih predaka, već je tu uložena i ljubav prema ovoj, bez ikakve sumnje njima – Ilirima, svetoj i duboko štovanoj kamenoj krškoj zemlji, a da li će nama biti isto tako sveta i poštovana, to ovisi samo o nama. Sačuvajmo ovaj dragulj baštine Brotnja – rekao je dr.sc. Goran Glamuzina, geolog.
