Ekonomista Faruk Hadžić je ukazao da u posljednje tri godine u Federaciji Bosne i Hercegovine rastu prihodi od poreza na dohodak. Podsjećamo da porez na dohodak u FBiH iznosi 10 posto i to jedan od doprinosa koje poslodavci plaćaju. Upravo bi smanjenje ovog poreza trebalo biti dio fiskalne reforme kojoj je cilj da minimalna plata u FBiH iznosi 1.000 KM.
Hadžić je napomenuo da je rast prihoda od poreza na dohodak uslovljen iznosom plate i stopom zaposlenih. Konstatirao je da je to povećanje u posljednje tri godine u FBiH posljedica prvenstveno povećanja plata i djelimično povećanja cijena, odnosno usklađivanja plata sa cijenama.
Deset s najvećim rastom
Analizirajući u kojih deset općina/gradova je bio najveći rast prihoda od poreza na dohodak, primijetio je ono što mu je bilo iznenađujuće, a što je vjerovatno iznenađujuće i mnogima drugima. Među tih deset lokalnih zajednica je i ona koja je prije nekoliko godina bila pred bankrotom, a riječ je o Varešu.
Naime, povećanje prihoda od poreza na dohodak po stanovniku u posljednje tri godine u Varešu je iznosio 165 KM ili 111 posto, čime se ova općina pozicionirala na peto mjesto lokalnih zajednica FBiH s najvećim povećanjem prihoda od poreza na dohodak. Zapravo, spomenuti poredak izgleda ovako:
- Centar Sarajevo (272 KM ili 33 posto);
- Trnovo (254 KM ili 47 posto);
- Stari Grad (212 KM ili 43 posto);
- Novo Sarajevo (203 KM ili 32 posto);
- Vareš (165 KM ili 111 posto);
- Goražde (162 KM ili 56 posoto);
- Novi Grad Sarajevo (156 KM ili 40 posto)
- Ilidža (151 KM ili 43 posto);
- Čitluk (148 KM ili 77 posto);
- Mostar (142 KM ili 47 posto).
Hadžić je kao razlog zašto se Vareš jako dobro pozicionirao po navedenim kriteriju istakao to što se u ovom gradu realizira jedna od najvećih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o investiciji rudarske kompanije Adriatic Metals, koja je do sada iznosila 400 miliona KM.
“Zamislite kakav bi to bio doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine kada bi imali desetak takvih investicija u različitim sredinama, poput ove Adriatic Metalsa u Varešu, iz različitih segmenata, kojima bi se preporodile ‘zaboravljene’ manje sredine, iz kojih je svako bježao”, poručio je Hadžić.
Rast stranih investicija
Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora (FIC) u Bosni i Hercegovini Sanja Miovičić je u izjavi za Klix.ba, pozivajući se na statističke podatke, potvrdila da u posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini rastu strane investicije.
Prema Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CB BiH), strane investicije su prošle godine iznosile 1,89 milijardi KM, što je za 378 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.
Miovčić je navela da je rast stranih investicija u najvećoj mjeri bio kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora. Osim toga, kako je ukazala, povećane su investicije i kroz vlasnički udio, što je bilo praćeno značajnim povećanjem investicija u obliku ostalog kapitala.
Obrazložila je strukturu stranih investicija po državi porijekla i djelatnosti.
“Najveći priliv investicija je 2023. bio iz Rusije (376,3 miliona KM), Srbije (355,6 miliona KM) i Nizozemske (237,7 miliona KM). Najveći priliv investicija po djelatnostima bio je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih derivata (362,4 miliona KM), u finansijskim uslužnim djelatnostima (304,3 miliona KM) i telekomunikacijama (288,9 miliona KM)”, istakla je Miovčić.
Šta strane investitore odbija
Govoreći o tome šta je to što strane investitore odbija da ulažu u Bosni i Hercegovini, napomenula je da je Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjeg uređenja kompleksna sredina za poslovanje. Izdvojila je neke od najvažnijih stvari za strane investitore.
“Svaki od njih posmatra ambijent poslovanja kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opće sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu (ne)stabilnost. Činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja”, istakla je.
Prema riječima Miovčić, strani investitori teže stabilnim i predvidljivim tržištima, a trenutno okruženje u Bosni i Hercegovini je okruženje visoke nesigurnosti, zbog čega se kapital preusmjerava u druge države.
Ukazala je da su već pojedine investicije u infrastrukturnom i energetskom projektu pogođeni ovom nestabilnošću, što dodatno pogoršava ekonomske perspektive Bosne i Hercegovine. Osvrnula se i na ono što skoro svi u Bosni i Hercegovini smatraju jako slabom karikom.
“Strani, kao i domaći investitori najveću prepreku prije svega vide u administraciji koja je jako velika i složena. Dakle, vrlo su kompleksni organizacija i način funkcioniranja države. Vrlo često nailazimo na propise koji nisu usklađeni na samom teritoriju Bosne i Hercegovine, a koji nisu u skladu s legislativom Evropske unije, ni zemalja okruženja”, naglasila je.
Osim toga, kako je navela, predugo se čeka na ishodovanje dozvola i odobrenja za rad te je stranim investitorima jako važna predvidljivost poreznog dohotka.
Kako privući strane investitore
Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini je također podsjetila da u stvaranju stabilnog, predvidljivog i pozitivnog poslovnog okruženja nisu važne samo stabilne političke institucije i jasan pravan okvir, već i retorika kojom se promoviraju, kako je navela za Klix.ba, mir, stabilnost i inkluzivnost.
Ukazala je da se organizacija koju predstavlja trudi da u komunikaciji s potencijalnim investitorima bude transparentna i pruži sve relevantne informacije kako bi im pomogla da donesu realnu i pozitivnu odluku – da investiraju u Bosni i Hercegovini.
“Ono što je informacija koju mi vrlo rado dijelimo i koju uvijek ističemo jeste preporuka iz naše publikacije ‘Poslovni barometar’. Prema ovoj publikaciji je 92 posto naših članica spremna da preporuči Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju povoljnu za ulaganja drugih stranih investitora. Mislim da je to upravo najbolja poruka koju možemo poslati potencijalno zainteresovanima za ulaganje u Bosni i Hercegovini”, poručila je.
Za nju su članice Vijeća stranih investitora odličan primjer odgovornog ulaganja i, kako je konstatirala, najbolji ambasadori, uspijevajući da integriraju različite aspekte svog poslovanja ili partnerstva kako bi osigurale poštivanje standarda, koje prvenstveno primjenjuju u matičnim zemljama, zaštitile interese i osigurale razvoj lokalnih zajednica.
Miovčić je pozvala na ono što je ranije spomenuto, a to je porezno rasterećenje privrede i rada, usklađivanje propisa različitih nivoa vlasti, smanjenje broja i visine parafiskalnih nameta te na to da se vlasti posvete, kako je navela, budućnosti i ekonomskom razvoju. Podsjetila je i na važnost pružanja veće prilike mladima i nezaposlenima, i to usklađivanjem obrazovanja s tržištom rada.
