Vozni park u Europi je sve stariji, te prosječna starost automobila trenutno iznosi 12 godina i tri mjeseca, pokazuju podaci Europske udruge proizvođača automobila (ACEA).
U okviru 28 članica EU, Velike Britanije i članica EFTA, najstariji vozni park ima Grčka, te se u ovoj zemlji voze automobile koji su prosječno stari 17 godina i tri mjeseca.
Nakon Grčke, najstariji vozni park ima Estonija s prosječnom starošću automobila od 16 i po godina.
Slijedi Češka s 15 godina i devet mjeseci, Letonija s 15 godina i dva mjeseca i Poljska s 14 godina i devet mjeseci.
Najjača ekonomija EU Njemačka ima prosječnu starost automobila od točno 10 godina.
U ovim podacima vidi se da čak 21 zemlja ima prosječnu starost automobila veću od 10 godina.
Luksemburg ima najmlađi vozni park, s prosječnom starošću automobila od sedam godina i devet mjeseci, te Austrija i Danska sa osam godina i devet mjeseci.
Ipak, iako je vozni park u Europi sve stariji, BiH nije ni blizu ovog prosjeka.
Tako je, prema podacima BIHAMK-a, prosječna starost automobila u Bosni i Hercegovini oko 19 godina, 60 posto voznog parka je starije od 13 godina, dok je gotovo 20 posto vozila starije od 26 godina.
Sudski vještak prometne struke Ševal Kovačević, kazao je za “Nezavisne novine” kako je sigurno da starija vozila više ugrožavaju sigurnost prometa od novijih.
“Koliko ona više ugrožavaju sigurnost prometa, to možemo vidjeti na osnovu nekih drugih parametara. Ako se rade redoviti tehnički pregledi i ako se prate i održavaju i starija vozila, tu će se smanjiti broj prometnih nesreća. I novo vozilo, ako se zapusti, može izazvati ugrožavanje sigurnosti prometa”, naveo je Kovačević.
Na pitanje postoji li mogućnost da se Bosna i Hercegovina približi europskom prosjeku, Kovačević kaže da je prelazak na hibridna i električna vozila naglo krenuo.
“Mislim da mi nećemo moći ispuniti standarde koji se zagovaraju godinama, ali i Europa je sebi zadala žestok tempo. Neće se moći smanjiti tako lako upotraba fosilnih goriva kako oni misle. Mora se nešto uraditi na ovim rokovima koji su zadati, odnosno da se oni prolongiraju. Vidimo i u Europi prosvjede zbog takvih stanja. Zemlje u razvoju ne mogu takve stvari ispuniti odjednom, te sam mišljenja da se moraju neke stvari reduducirati”, naglasio je Kovačević.
Prema podacima Evropske unije, promet je jedini sektor u kojem je emisija štetnih plinova u tri desetlječa, od 1990. do 2019. godine porasla, i to za 33,5 posto.
Najveći zagađivač su putnička vozila, na koja u EU otpada 62 posto ukupnog zagađenja ugljičnim dioksidom u ceszovnom prometu.
Nezavisne novine
