U posljednjih 18 godina Bosna i Hercegovina po osnovu trošarina i cestarina na naftu, prikupila je 15,5 milijardi KM.
Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH najviše novca po ovom osnovu prikupljeno je u 2021. godini i to 1.187 miljuna KM. Po osnovu trošarina od 2006. do 2023. godine ukupno je prikupljeno 8,4 milijarde KM, a po osnovu cestarine i namjenske cestarine koja se koristi za izgradnju autocesta, prikupljeno je 7,1 milijarda KM.
Inače, osim trošarine na naftu i naftne derivate, na svaku litru nafte plaća se cestarina koja iznosi 0,15 KM i posebna namjenska cestarina koja je uvedene od srpnja 2009. godine. Tada je ta cestarina iznosila 0,10 KM, ali je od 1. veljače 2018. godine povećana za još 0,15 KM, i trenutno iznosi 0,25 KM.
Iznos trošarine na naftu i naftne derivate, ovisno od vrste goriva kreće se između 0,30 do 0,45 KM.
Podsjećanja radi u 2018. godini izmjenjen je Zakon o trošarinama, a među najvećim zagovornicima izmjene tog zakona bio je Lars-Gunnar Wigemark, tadašnji šef Izaslanstva u Bosni i Hercegovini što se naravno nije dogodilo.
Kasnije, brojni stručnjaci ali i političari pitali su se gdje je otiša novac, da li je potrošen namjenski ili je ipak nestao u proračunima raznih razina vlasti.
Primjera radi, po osnovu posebne cestarine za igradnju autopucesta, samo je Republika Srpska prihodovala 1,2 milijarde KM, a od tada do danas izgrađena je autocesta od Banjluke do Gradiške u dužini od 34 kilometra, i od Banjaluke do Doboja u dužini od 72 kilometra s tim da su u tijeku radovi na još nekim dionicima, ali oni nisu završeni.
Slična situacija je i u Federaciji BiH gdje je od 2009. do 2023. godine samo po osnovu namjenske cestarine prikupljeno 1,8 milijardi KM, a izgrađeno je do sada 126,5 kilometara autocesta.
Na ove iznose u Republici Srpskoj i Federaciji BiH treba dodati i “običnu” cestarinu po osnovu koje je u posljednjih 14 godina prikupljeno 3,6 milijardi KM.
