Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine. Silvestarska noć obilježava se proslavama dočeka Nove godine.
Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetom Silvestru I., koji ima spomendan toga dana.
Sveti Silvestar, papa – rodom je Rimljanin, proživio je progone kršćana za careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio i slobodu kršćanstva po caru Konstantinu.
Godinu dana nakon Milanskog edikta, to jest god. 314., izabran je Silvestar za papu kao 34. nasljednik svetoga Petra, prvog pape. Svi njegovi prethodnici na Petrovoj stolici bili su mučenici, iako nije baš svaki umro izravno od pretrpljenih muka. Crkva ih slavi kao mučenike jer su živjeli u doba mučeništva, jer su mnogo za nju pretrpjeli, a većina i umrli. Kad je Crkva izišla iz katakomba, započela je s gradnjom svojih bazilika i hramova, veličanstvenih prostorija za bogoslužje. No, još važnije od toga bila je nutarnja izgradnja na koju se sveti papa Silvestar dao čitavim srcem.
Car Konstantin 320. godine na Vatikanskom brežuljku postavlja nad grobom temelje crkvi svetog Petra; postavlja temelje bazilike nad Svetim grobom u Jeruzalemu. Konstantinova majka sveta Jelena gradi crkvu Kristova rođenja u Betlehemu; u Trieru, kraljevoj palači, gradi se dvostruka crkva.
Papi Silvestru pripisuju se zasluge za gradnju crkava: Svete Agneze, Svetog Lovre i Svetog Pavla van zidina.
Pitanje donatista se ponovo raspravlja na rimskoj sinodi. Jednim pismom se biskupi obraćaju papi Silvestru s puno poštovanja, ali i žaljenja što on nije bio nazočan – dakle nije sudjelovao u zaključcima. Još važniji događaj tijekom Silvestrova pontifikata i vladavine Konstantina bio je ekumenski koncil u Niceji (blizu Nikomedije).
Nicejski koncil je događaj od posebne važnosti. Povod je arijanska hereza. Arije, prezbiter Aleksandrijske Crkve, negira vječnost Riječi, a Krista smatra običnim stvorenjem, a ne Sinom Božjim. Na koncil su pozvani svi biskupi, kojima je Konstantin omogućio prijevoz. Koncil je započeo 25. svibnja 325. godine u nazočnosti samoga cara Konstantina. Sudjelovalo je oko 270 biskupa – uglavnom iz istočnih pokrajina. Iz zapadnih krajeva je bio nazočan jedan biskup iz Kalabrije i dva rimska svećenika. Papa Silvestar zbog starosti nije bio na koncilu.
Koncil je trajao mjesec dana i završio rad potpunom osudom arijanizma i Arijevih sljedbenika. Sudionici su formulirali Nicejsko Vjerovanje kojim se utvrđuje Božanstvo Isusa Krista. “… Jedinorođeni Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravog Boga, rođen, a ne stvoren, istobitan s Ocem.”
Izgleda da je papa Silvije prvi nositelj tijare. Umire žalostan zbog novog jačanja arijanizma i zbog Konstatinoviih uplitanja u crkvenu hijerarhiju. Pun zasluga za Crkvu umro je sveti papa Silvestar 31. prosinca godine 335. Službeno je proglašen zaštitnikom od gube.
Sveci.net / Bitno.net
