Da je tlo pod ovim dijelom neba pogodno za razne vrste biljaka, pa čak i one čija proizvodnja nije svojstvena našim krajevima, potvrđuje primjer mladog Gorana Čolića iz Kozarske Dubice koji je prošle godine na plodnoj ravnici podno Save uspješno uzgojio kikiriki, koji planira saditi i dalje ukoliko pronađe tržište i stalne kupce.
Ovaj dvadesetpetogodišnji mladić, koji je po struci keramičar i nema nikakvog dodira s poljoprivrednom proizvodnjom, došao je na ideju zasaditi kikiriki znajući da to u BiH nitko ne radi – piše ekapija.
U toj kulturi, koja je svojstvena toplijim krajevima, ugledao je šansu za stjecanje dodatnog profita.
– Moja majka duže od 15 godina za kućne potrebe sadi kikiriki i znao sam da on kod nas može uspjeti. S djevojkom sam dogovorio da uzmemo sjeme od mame i za sebe zasadimo jednu parcelu te se okušamo u proizvodnji, nadajući se da ćemo imati tržište budući da kikiriki, koliko je meni poznato, u BiH nitko ne uzgaja. I prošle godine smo plan pretočili u djelo zasijavši oko dva duluma. Na naše iznenađenje, proizvodnja je bila uspješna, a prinos je dostigao oko 400 kilograma kikirikija u ljusci, baš onakvog kakav kupujemo u marketima – priča Čolić za Glas.
Dodaje da proizvodnja uopćee nije zahtjevna te da je radio po majčinim uputstvima.
– Ona me je uputila kako i što da radim, a dio potrebnih informacija pronašao sam i na internetu. Uzgoj biljke kreće u proljeće, u svibnju, kada prođu kasni mrazevi. Voli plodno rastresito zemljište pa sam ciljano izabrao parcelu pored rijeke Save. Uzgoj biljke je najsličniji kao kod krumpira i vadi se iz zemlje u devetom mjesecu, nakon čega se suši – naveo je Čolić i istaknuo kako su ga svibanjske poplave ove godine omele, te da proljetos nije uspio ući u novi ciklus proizvodnje.
Naglašava kako mu na ruku nije išlo ni tržište, jer zainteresiranih za kikiriki proizveden u Kozarskoj Dubici gotovo da i nema. Više je, priča ovaj mladi Dubičanin, podijelio nego što je uspio prodati.
– Jako ga je teško prodati. Ljudi su skeptični, navikli na kikiriki iz trgovine koji se uzgaja tko zna gdje, sumnjaju da se kod nas uopće može proizvesti. Mada, istini za volju, nisam se pretjerano ni potrudio da robu plasiram na tržište. Samo sam oglasio prodaju na internetu, a cijena je bila osam KM po kilogramu. S tvrtkama koje se bave otkupom nisam kontaktirao – navodi Čolić.
Ukoliko bi pronašao sigurne kupce, ovaj mladi Dubičanin iz sela Demirovac planira i sljedeće godine zasaditi kikiriki.
– Mnogo je otežavajućih okolnosti na mom putu, ali imam volju i želju raditi. Nemam sušaru i kikiriki sam sušio na suncu, a potom u mrežastim vrećama na zraku. Nemam čak ni stroj za pakiranje niti vlastito zemljište, već ga moram iznajmiti – ispričao je Čolić.
Podrijetlo
Kikiriki pripada porodici mahunarki i potiče iz Južne Amerike, odakle su ga Španjolci donijeli u Europu u 15. Stoljeću.
Do početka 20. stoljeća uglavnom je korišten kao stočna hrana, a najveći svjetski proizvođači kikirikija danas su Kina, Indija, Nigerija, SAD i Izrael.
