Neodgovorni pojedinci koji prave vile od tri milijuna €, puno im je dati 100 kuna za ekološko zaštitno sredstvo
– Svi koji su polijevali mandarine nedozvoljenim sredstvom klorpirifosom, ma moraju izaći na stupu srama. Njihova imena svatko mora znati jer sramote čitavu dolinu Neretve”, ogorčen je Stipe Gabrić Jambo, nekadašnji gradonačelnik Metkovića a danas jedan od najvećih proizvođača mandarina u dolini Neretve nakon afere klorpirifos zbog čega je kontingenta mandarina u kojima je pronađen ovaj opasni insekticid vraćen s granice sa Srbijom i mora biti uništen. U vraćenom šleperu bile su mandarine od petnaest kooperanata i samo kod jednoga je utvrđena prisutnost klorpirifosa.
Novčane kazne i oduzimanje zemljišta
– To su neodgovorni pojedinci koji prave vile od tri milijuna €, puno im je dati 100 kuna za ekološko zaštitno sredstvo. Moram vam reći da je klorpirifos zabranjen i u Bosni i Hercegovini što znači da je tamo je ilegalno nabavljen i ilegalno unesen u RH, rezolutan je Jambo koji ističe da poljoprivredna inspekcija mora raditi svoj posao, obilaziti otkupe i uzimati uzorke mandarina.
Smatra da nikoga ne treba štititi, tko je prekršio zakon mora biti novčano kažnjen i mora mu se zabraniti obrađivati zemlju, ako je korisnik državnog poljoprivrednog zemljišta ono mu mora biti oduzeto – piše Dubrovački vjesnik.
– Otkupljivači također znaju tko je kad dovezao mandarinu i u čijim je mandarinama pronađen insekticidi-rezolutan je Jambo.
“Anecop Valencia” institut je sa 130 zaposlenih agronoma koji nadziru i unaprjeđuju proizvodnju agruma, mandarina, limuna, naranača u španjolskoj pokrajini Valenciji koja je vodeći proizvođač citrusnog voća u Europskoj uniji. Kod nas u Hrvatskoj toga nema. Hrvatska poljoprivredno-savjetodavna služba na terenu je svedena na samo nekoliko stručnjaka raspoređenih po županijama. Sve je prepušteno stihiji od sadnje agruma, uzgoja, korištenja zaštitnih sredstava u proizvodnji. Savjetodavni i kontrolni mehanizmi su svedeni na minimum pa onda i ne čudi kada nam s granice vrate šleper mandarina koje su tretirane nedopušteni insekticidom klorpirifosom.
Ovo se ponavlja iz godine u godinu do sada su mandarine vraćali iz Slovenije a sada čak ni Srbija u kojoj je klorpirifos bio dopušten do prošle godine nije dozvolila uvoz mandarina iz Hrvatske. Nažalost, slučaj sa Srbijom nije jedini ove jeseni. Riječ je o organofosfatnom insekticidu koji se koristi na usjevima, životinjama za ubijanje brojnih štetočina, uključujući insekte i crve. Rizik za zdravlje ljudi je ozbiljan pa se mandarine u kojima je otkriven klorpirifos moraju neškodljivo uništiti. Ostaci pesticida se često nalaze i u drugom voću i povrću od blitve, kupusnjača, krastavaca, rajčica pa čak i žitarica.
image
Europska agencija za sigurnost hrane (EFS) procijenila je rizik klorpirofosa kao “izrazito toksičan po zdravlje ljudi, što je bilo dovoljno da se zaštitna sredstva na bazi chlorpirifos etila (Califos, Dursban, Pirifos i drugi) zabrane prostoru Europske unije. Također je zabranjen uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi ova kemikalija, no u ovom zadnjem slučaju treća zemlja je zabranila uvoz mandarina iz Hrvatske, dakle Europske unije.
Otkuda klorpirifos u mandarinama kada je već pune tri godine zabranjen na tržištu Europske unije ?
Pretpostavlja se da je riječ o kućnim zalihama koje su poljoprivrednici prikupljali neposredno prije zabrane korištenja klorpirifosa ili ilegalnom uvozu iz BiH gdje se još može nabaviti ovaj insekticid. Prošle su godine granične službe spriječile nezakoniti unos više od četiri tisuće litara herbicidnih pripravaka i 61 kilogram insekticida i fungicida čiji je unos iz trećih zemalja zabranjen, a od počinitelja je naplatila više od milijun kuna kazni. Za pokušaj unosa količine veće od 2 litre zabranjenih herbicida može se izreći novčana kazna u iznosu od 15.000 do 50.000 kuna. Ovaj je problem posebno izražen u pograničnim područjima.
image
Sredstva na bazi klorpirifosa na širem području Dalmacije su se najčešće koristila prilikom sadnje luka i češnjaka protiv štetnika u tlu te na voću i povrću protiv lisnih uši i insekata, poput sredozemne voćne muhe, koja je ove jeseni veliki štetnik u plantažama mandarina. Upravo se zato ostatak klorpirifosa pronašao u mandarinama. Kako doznajemo, poljoprivrednici u borbi sa sredozemnom voćnom muhom koriste se različitim pa i nedopuštenim sredstvima koje nabavljaju u BIH a među njima je i klorpirifos.
Proizvođači mandarina s kojima smo razgovarali osuđuju ovakvo ponašanje neodgovornih pojedinaca koji ugrožavaju zdravlje ljudi i sramote ostale poštene poljoprivrednike, koji pošteno obrađuju mandarine i prodaju ih. Ovako se nanosi ljaga čitavoj dolini Neretve na vrhuncu sezone berbe mandarina-rekli su nam.
– Ovdje se radi o jednoj neshvatljivoj neodgovornosti i gluposti pojedinca ili više njih. Zbog ovih i ovakvih ćemo sada svi ispaštati. Dok god ne postoji pravilnik ili još bolje zakon umjesto postojećih mlakih i beskorisnih “apela” i “preporuka” imat ćemo na žalost ovakvih slučajeva, ističu ogorčeni poljoprivrednici.
U proizvodnji mandarina,anarhija i kaos nisu od jučer. Ovo županijsko povjerenstvo za mandarine od kojeg očito nema nikakve koristi je još prije četiri godine trebalo poslati zahtjev ministarstvu poljoprivrede da se donesu pravilnici kojima bi se propisale kazne za berbu neuvjetnog voća kao i za korištenje nedozvoljenog zaštitnog sredstva.
To nije učinjeno a kada ovaj slučaj pribrojimo svim ovim problemima koji više godina prave probleme neretvanskim voćarima rezultat je na žalost ovo što imamo. Negativan publicitet i sve više zapuštenih i iskrčenih malih plantaža od 200-300 stabala, govore nam ogorčeni proizvođači mandarina.
Ogorčeni i otkupljivači
A ogorčeni su i otkupljivači. Ovakvi slučajevi pronalaska opasnog insekticida u mandarinama samo im štete. Ipak ne očekuju značajnije probleme u otkupu jer je vrhunac berbe prošao, sada je u silaznoj putanji.
Otkupljivači nemaju nikakve mehanizme za kontrolu robe koju otkupljuju. Uglavnom se ide na povjerenje proizvođača koji dovode mandarine na otkupe. Ali u takvoj situaciji uvijek se nađe neodgovornih pojedinaca koji zbog svojih sitnih interesa mogu upropastiti čitavu dolinu Neretve.
– Bogu hvala da nas ne kontroliraju često, bilo bi koliko god hoćete bačenih mandarina u Neretvi. Ionako je loša cijena a s ovakvim negativnim publicitetom bit će još i niža.
Treba razvijati organsku poljoprivredu, stručna iskustva preuzeti od Izraela a to se ne može s ovakvom svijesti ljudi koji tretiraju nasade svim i svačim, dopuštenim i nedopuštenim sredstvima pa onda kukaju kako ne mogu prodati, ogorčeni su naši sugovornici.
EK priprema embargo
Klorpirofos se koristio kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika, insekata i grinja na raznim kulturama (pšenici, ječmu, ražu, zobi, uljanoj repici, krumpiru, mandarinama, rajčicama, vinovoj lozi, kiviju) kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima pa ga otuda nalazimo u brašnu i pekarskim proizvodima. Dok nije zabranjen, hrvatski poljoprivrednici su godišnje trošili između 24 i 29,6 tisuća kilograma klorpirifosa na svojim njivama. Jedino se može kupiti u BiH jer je od prošle godine zabranjen čak i u Srbiji.
Europska komisija priprema zabranu primjene pedesetak vrsta iznimno opasnih pesticida čije je korištenje u poljoprivredi toksično. Riječ je o sredstvima za zaštitu bilja, fungicidima i pesticidima, poput zirama, pirimicarba i metconazola, iznimno opasnim za okoliš, ljude i životinje.
