Prije pet godina na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) četvero mladih profesora, Maja Škiljo, Duje Čoko, Toni Perković i Petar Šolić, pokrenulo je Laboratorij za Internet stvari – piše Slobodna Dalmacija.
Sve je počelo prijavom uspostavnog projekta “Internet of Things: Research and Applications”, koji je Hrvatska zaklada za znanost financirala u ukupnoj vrijednosti od 282.105,10 EUR.
Tijekom pet godina napravili su devet različitih prototipova senzora i pratećih softvera, ispisali više od 2000 stranica iscrpnih testiranja i rezultata koji opisuju način i performanse kako se ti senzori koriste.
O uspjehu projekta najbolje govori gotovo 70 znanstvenih radova iz područja pametnih i održivih tehnologija proizišlih iz fundamentalnih kao i primijenjenih istraživanja u računarstvu i elektrotehnici, ali i u multidisciplinarnim područjima iz sfere medicine i građevinarstva.
Kreativni i inovativni
I kako ističe voditelj istraživačkog tima Petar Šolić, ono najvažnije je to što se ovaj tim “pojačao” sa šest mlađih istraživača, od kojih je jedna od njih, Lea Dujić Rodić, nedavno doktorirala na temu primjene algoritama strojnog učenja za izradu efikasnih hardverskih rješenja u IoT-u.
Ćlanovi ove istraživačke grupe – Ana Alilović, Duje Čoko, Josip Šabić, Maja Škiljo, Petar Šolić, Kristina Zovko, Ana Grubišić, Lea Dujić Rodić, Ana Čulić i Roko Radanović – upoznali su novinare Slobodne Dalmacije sa svojim projektnim aktivnostima.
– Pojam interneta stvari (IoT), iako učestalo korišten, zbog svoje naravi i beskonačne primjene nije jednostavan za definirati ni objasniti. Možemo reći da je to jezik ili osnovni instrument komunikacije kojim možemo oblikovati prostor koristeći sve što nam tehnologija današnjice pruža. Prisutan je u svim industrijama. Broj spojenih uređaja u takvim sustavima rapidno se povećava, tržište je godinama u porastu, a takav trend predviđa se i dalje – pojašnjava dr. Šolić.
Dodaje kako je u kombinaciji s umjetnom inteligencijom IoT zapravo srž buduće digitalne transformacije svjetskoga gospodarstva.
– U svakodnevnom životu, bez da smo toga možda i svjesni, IoT je stvorio potpuno nove okolnosti. Sveprisutni senzorski uređaji i popratne mobilne aplikacije uvelike nam olakšavaju poslove i živote, sve do najsitnijih radnji. Želimo li dijeliti ključeve stana mobilnim putem, automatizirati zalijevanje vrta, paljenje i gašenje svjetla ili klimatizacijskih uređaja, platiti parking i provjeriti točno mjesto parkinga, znati u svakom trenutku potrošnju struje ili vode… opcija svakim danom ima sve više – ističe mladi znanstvenik.
Kad govori o petogodišnjim rezultatima tima s FESB-a, kaže i kako je tijekom pet godina rada na projektu evaluirana kvaliteta komunikacijskih tehnika za slanje podataka na srednje i veće udaljenosti. Izrađeni su alternativni senzori koji su svojom tehnikom jednostavniji, energetski efikasniji, a posljedično i jeftiniji.
Kristina Zovko pokazala je kako radi uređaj BrainLink Lite, koji članovi tima od milja zovu “mozgometar”.
– Ovaj uređaj putem EEG senzora mjeri šest različitih moždanih valova te razinu koncentracije. Konkretno, testirali smo ga s kolegama s fakulteta prof. Ljiljanom Šerić i prof. Damirom Krstinićem u Javnoj vatrogasnoj postaji u Splitu, prilikom njihova rada na sustavu za videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Dalmaciji. Tijekom njihova rada na sustavu mjerili smo im razinu koncentracije. Cilj je bio vidjeti koliko su koncentrirani tijekom rada i ako im opadne koncentracija ispod određene razine, da ih “probudimo” i vratimo pogled na monitore – kazala je Kristina.
Slobodna Dalmacija
