Iako zvuči nevjerovatno, u BiH su prošle godine ušle ogromne količine meda čija je cijena po kilogramu iznosila 4,6 KM.
Ovim podatkom iznenađeni su domaći pčelari koji potrošače pozivaju na oprez, a čak su i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naveli da je pitanje kakav se to med uvozi i što to konzumiraju građani BiH.
A upravo su iz VTK BiH naveli da se uvoz meda količinski iz godine u godinu povećava pa tako kad poredimo 2022. godinu sa 2017. primjećujemo rast za 137 posto Ili, ako ćemo biti još konkretniji, uvezeno je 370 tona meda više.
“U prošloj godini najviše je meda uvezeno iz Hrvatske (45 posto) i Srbije (22 posto), mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske (673 posto) i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Takođe, u prethodnim godinama na tržištu BiH značajnije količine meda uvozile su se i iz Moldavije. Treba istaknuti činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.
Dok su nam, dakle, stigle ogromne količine meda iz Turske, čija cijena je 4,60 KM, nešto veći je uvozni prosjek, ali je i on višestruko niži od cijene našeg, domaćeg meda, koji po kilogramu košta oko 25 maraka pa i više.
“Što se tiče prosječne uvozne jedinične vrijednosti meda, ona je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.
Aleksandar Masal, predsjednik Udruge pčelara Višegrad, kaže da u toj općini kilogram meda košta 25 maraka, ali, kako dodaje, u nekim regijama cijena iznosi i do 30 KM.
“Turska je veliki proizvođač meda i velika pčelarska zemlja, ali da u BiH iz Turske stigne med po toj cijeni to je nemoguća priča. Ako uzmete transportne troškove, to je apsolutno nemoguća misija. Jedino što mogu reći jeste da građani med ne kupuju u trgovinama, već kod poznatih pčelara”, rekao je Masal za “Nezavisne novine”.
On naglašava kako postoji problem na globalnoj razini te da je čak i EU prestala da radi kontrolu uvoznog meda, a procjene su, dodaje, bile da je do 20 odsto meda patvorenog, odnosno lažnog, dok se sada procjenjuje da taj postotak nadmašuje 60 posto.
Akta.ba
