Iako BiH proizvodi kvalitetan med, jedemo znanto manje meda nego stanovnici zemalja Europske unije.
Kako bi se to promijenilo, potrebna je veća promocija kao što čini više od 60 izlagača na dvodnevnom 18. Međunarodnom sajmu pčelarstva “Medena Tuzla” u Tuzli.
Emir Hodžić iz Matuzića kod Doboja pčelarstvom se bavi 30 godina. Seleći je pčelar i ima 200 košnica sa kojima obilazi cijelu BiH.
“Od Posavine, ravničarskih predjela pa do planinskih predjela, Vlašić, Grmeč, Vučija planina, Hercegovina, Glamoč”, kaže.
Zbog promjene klime, moraju tražiti pčelinje ispaše ako žele proizvesti med, a ova godina nije bila za pohvaliti.
“Imali smo nekih 5, 6 do 7 kg meda po košnici i to da pčelari pokriju troškove mada teško da ih mogu pokriti. To je na ovom području gdje mi pčelarimo. To je Posavina, ovaj dio županije. Malo je bolje bilo na planinama. Vozimo pčele na Romaniju, Konjuh. Tamo je malo bolje stanje, ali ništa posebno”, kaže Senad Hodžić iz Saveza pčelara TK.
Tuzlanski kraj je poznat po lipovom medu, Posavina i Semberija po bagremovom, Hercegovina po medu od vrijeske, Krajina po kestenu, planine po šumskom medu.
“Uglavnom je kod mene divlja kupina. Malo je smrča medila, jedno dva dana, nije puno. Imam malo bagrema, selio sam na dvije lokacije. Ali bilo je kišovito i nije bilo značajno kao na šumi”, kaže Ćazim Mujarić, pčelar iz Zavidovića.
Pčelari ne prodaju više samo med, polen, propolis već sve moguće kombinacije koje naprave kao što su medenjaci, razne mješavine sa travama, kreme, sapune, različite smjese za imunitet.
“Pravimo preparate od ljekovitog bilja i meda i pčelinjih proizvoda, razne sirupe proitviv bronhitisa, kašlja, orahovaču za štitnjaču, kapi za prostatu od biljaka i meda”, kaže Munevera Bigić, pčelarka iz Brčkog.
– Kombinacija svih pčelinjih proizvoda, zvani apikompleks. Mi ga zovemo i imunobomba. Znači, med, matična mliječ i propolis. Izuzetan proizvod kako za mlade, tako i za starije, za sportaše. Znači, za oporavak cjeloukupnog organizma i imuniteta”, kaže Zino Ahmić, pčelar iz Tešnja.
BiH ima oko 700 medonosnih biljaka. Ipak, stanovnici pojedu od 600 do 800 grama meda godišnje dok se u europskim zemljama med jede čak deset puta više. Je li u pitanju cijena ili nešto drugo?
“Ne postoji dovoljna promocija kvalitete i značaja dijetetskih i nutritivnih svojstava meda od strane pčelara, od strane obrazovnih institucija, osnovne i srednje škole, fakulteta i nedovoljna je afirmacija meda putem medija o značaju meda u prehrani čovjeka i očuvanju zdravlja”, kaže Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu.
“Koristite hranu kao med, da ga ne biste koristili kao lijek. Dođe čovjek i kaže da mu dam kilogram meda za lijeka. Ne možeš s kilogramom meda izliječit se već treba med konstantno koristi”, kaže Ćazim Mujarić.
U nadi da će se to promijeniti, pčelari ne odustaju. Smatraju kako su cijene meda koje se kreću od 20 KM pa na više, sasvim realne.
“Sve prodamo na kućnom pragu. Zadovoljan sam. Poneki sajam obiđemo da ispoštujemo kolege. Ja sam pravnik po struci, a ovo mi je primarna djelatnost. Odlučio sam se za ovaj posao i uživam u tome”, kaže Zino Ahmić.
Savez pčelara ove županije ima 13 udruga i 1.200 pčelara koji rade sa oko 35.000 košnica. U nadi da će svaka godina biti bolja od prethodne i da će njihove tegle meda sve češće biti na oboteljskim stolovima.
N1info
