U vrijeme pisanja ovog članka koncem kolovoza, analizirajući vinogradarsku sezonu 2023. i obilaskom vinograda na području Hercegovine, lako se može zaključiti da će ova godina ostati upamćena po kiši i šteti od plamenjače
Po nekim procjenama, iz više izvora, plamenjača je uzrokovala preko 50% štete na prinosu, a zbog kiša i nešto nižih srednjih dnevnih temperatura berba kasni 10-15 dana u odnosu na zadnjih 10 sezona. Situacija je veoma slična u svim zemljama iz našeg okruženja (Hrvatska, Srbija, Slovenija i dr.).
Zadnjih 20 godina koliko pratim pojavu bolesti i štetnika u vinogradima ostale su mi u sjećanju tri godine plamenjače: 2004., 2009. i 2014. Obično su im prethodile iznadprosječno sušne sezone, a mi smo u Hercegovini imali zadnje tri godine sušne i vruće. Pričali smo o globalnom zatopljenju, a onda je došla kišna 2023. godina koja je sve demantirala i podsjetila nas da je tako bilo i ranijih godina. Mnogi vinogradari su se opustili i zaboravili koliko plamenjača može biti opasna bolest, kako na vinovoj lozi tako i na brojnim povrtnim kulturama (krumpir, luk i rajčica su stradali na mnogim njivama).
Trenutna situacija može imati dugoročne posljedice na vinogradarstvo i vinarstvo u Hercegovini. Očekivati je sve više zapuštenih vinograda na malim gospodarstvima koji će biti izvor zaraze u narednoj godini, dododit će se pad zanimanja za sadnju novih vinograda i očekivati je nedostatak vrhunskih bijelih vina (berbe 2023., a možda i kasnijih godina). Ove godine prilika je za opravdan rast cijena grožđa i vina što je i normalno zbog porasta svih troškova i očekivano manje ponude.
Analiza klimatskih parametara na nekoliko lokaliteta Hercegovine
Analizirajući klimatske parametre zadnjih pet godina na tri lokaliteta u Hercegovini (Međugorje, Žitomislići i Ravno) može se zaključiti da je ova vegetacija (svibanj-kolovoz) bila najkišnija i sa srednjim dnevnim temperaturama u prosjeku 1,5-2 stupnja nižim u usporedbi sa zadnje tri vegetacije. Ukupna količina oborina u periodu vegetacije (svibanj-kolovoz) bila je od 380 do 504 mm/m2 , s tim da su bila minimalno tri kišna perioda kada su kiše trajale više od 3-4 dana u bloku,
s preko 60 lit kiše/m2. Početak vegetacije i razvoj loze u usporedbi s prethodne tri godine, zbog obilnih kiša tijekom svibnja, kasnio je 10 dana – što je dobro jer smo izbjegli mraz koji je bio u prvoj dekadi travnja. Nakon 10. travnja, noćne temperature do konca svibnja nisu padale ispod 0º C, a prosječne srednje dnevne temperature su bile 18º – 20º C.
Cvatnja je počela početkom lipnja i kasnila je 3-5 dana (od prosječnih godina). Odvijala se usporeno zbog kiša. Srpanj je bio relativno suh, a sredinom mjeseca imali smo nekoliko dana kada su maksimalne temperature dosezale 40º C. U drugoj polovici srpnja na pojedinim lokalitetima ukazala se potreba za navodnjavanjem vinograda.
Kolovoz je započeo s kišom što je pogodovalo pepelnici, ali je mnoge spasilo od potrebe za navodnjavanjem. Generalno se može zaključiti da je ovo bila jedna kišna sezona, u kojoj je vegetacija krenula 10-ak dana kasnije, a tako će biti i sa berbom koja kasni 10-15 dana od prosjeka. Klimatske prilike najviše su pogodovale razvoju plamenjače i korova. Na nekoliko lokaliteta imali smo štete od tuče.
Problemi s peronosporom i pogreške koje se čine
Iznimno kišan svibanj donio nam je rano prve primarne infekcije plamenjačom, posebno u vinogradima koji su bili na programu kontaktnih fungicida, a prskani svakih 10-15 dana. Zbog tri kritična kišna perioda do polovice lipnja kada je palo u bloku preko 60-100 lit. kiše u 3-4 dana, plamenjača se razvijala preko lošeg programa zaštite jer je imala idealne uvjete.
Ove godine u program zaštite je trebalo dosta rano uključiti najbolje sistemične fungicide, a mnogi su ih koristili kad je bilo već kasno. Agronomi znaju da kontaktne aktivne tvari ispire 30-40 mm kiše, a trebaju minimalno 6-12 sati bez kiše nakon tretmana i na to su upozoravali. Rano frezanje vinograda se opet pokazalo kao pogrešno, jer ulazak u nasad prskalicama nije moguć 2-3 dana nakon obilnije kiše. U takvim uvjetima imamo infekcije plamenjačom starije od 48 sati, koje ne mogu zaustaviti ni najbolji sistemični (kurativni) fungicidi u okviru registrirane doze. Isto tako korištenje sistemičnih pripravaka na bazi fosfonata za kurativu je bila pogrešna strategija.
U vrijeme cvatnje i prve polovice lipnja, učestale kiše i optimalne temperature su osim plamenjače stvorile idealne uvjete za nagli rast mladica i zaperaka tako da su mnogi vinogradari kasnili s pljevidbom zaperaka i odgodili prskanja za nekoliko dana. Zaštita vinograda koji nisu oplijevljeni, bez atomizera, je veoma loša i tada vrlo lako stradaju tek zametnuti grozdići što se pokazalo ove godine. Plamenjača se do konca lipnja nastavila širiti na grozdu i mladim listovima i tada su već bile jasne štete koje je napravila. Više nije bilo popravka i mnogi su digli ruke i odustali.
Uočeno puno grešaka
U razgovoru s vinogradarima koji su izgubili bitku s plamenjačom uočili smo puno grešaka u izboru, doziranju i pozicioniranju preparata (posebno sistemičnih fungicida). Ponuda preparata s novim aktivnim tvarima poput oksatiapiprolina je kasnila u poljoljekarnama, a upravo ta aktivna tvar se pokazala najbolja u zaštiti od plamenjače ove godine. Vinogradari su koristili nekoliko poznatih starih pripravaka, a neki su se odlučili za novije ali nedovoljno poznate – što je također bilo loše pozicionirano i primijenjeno.
Primijetili smo na vinogradima gdje se plamenjača rano pojavila i učinila velike štete, da su vinogradari u nastojanju da spase grožđe, ignorirali doze i mjere antirezistente strategije, odnosno nisu se pravilno vršile izmjene pripravaka iz različitih grupa, što će se sigurno negativno odraziti na naredne sezone. Tu se potvrdilo da se kod nas još uvijek ne poštuje agronomska struka, a fungicidi se odabiru po trgovačkom nazivu ili po cijeni, a rjeđe po sastavu i mehanizmu djelovanja.
Na greškama se čovjek uči. Zato, svi vinogradari moraju više poštivati preporuke struke, posebno u budućnosti kad će mnogi proizvodi nestati s tržišta, i biti će sve manje novih aktivnih tvari. Prošlu godinu pamtit ćemo po kvaliteti grožđa kod svih, a ove godine će dobar prinos i kvalitetu imati samo oni koji su slušali ili imali na raspolaganju agronome.
Autor: Danko Tolić / Magazin DBG 2023.
