Kratkoročne i srednjoročne prognoze za početak listopada upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. A prema dugoročnijoj prognozi za sljedeća 4 tjedna – prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga – ili drugim riječima – mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.
Također je u prva 2 listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima – do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak mjestimice i izostati – velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega – prognozirao je Zoran Vakula za HRT.
I studeni bez velike studeni?!
Pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni je manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.
Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze – u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća?!
U zimi ipak “dašak” zime?!
Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac – siječanj – veljača – daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu, ali je zanimljivo primijetiti kako su i vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti da će se to odstupanje dogoditi – znatno manje u usporedbi s onima za jesen. Ili drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni.
Pritom je povećana vjerojatnost ukupne sezonske količine oborine u većini Hrvatske barem malo veće od prosječne.
Ako se to ostvari – temperatura oko prosječne i višak oborine – povećava se “nada” mnogih i za snijeg!? I to manje u prosincu, za koji je još razmjerno velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a više u veljači i posebice siječnju!
Naravno, kod cijele ove analize i prognoze ne smije se zaboraviti:
– kako se sva odstupanja, i srednje mjesečne/sezonske temperature zraka i ukupne mjesečne/sezonske količine oborine odnose na posljednje klimatološko razdoblje, tijekom kojeg je srednja temperatura zraka zime osjetno viša nego iz starog klimatološkog razdoblja od 1961. do 1990. godine, dok oborine imaju kojekakvih odstupanja, ovisno od mjesta do mjesta,
– kako je riječ o dugoročnim prognozama – koje imaju i još dugo će imati, unatoč željama i potrebama – puno nedostataka, pogrešaka i sl
