Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja nema digitalni televizijski signal.
Iako se na digitalu BiH obavezala još 2006. godine Ženevskim sporazumom, a i novac za to je odavno osiguran, projekt je još na dugom štapu jer je godinama kočen na različite načine, od toga da se nije mogao postići dogovor tko će upravljati opremom, do raznih političkih pritisaka i optužbi da natječaji prilikom izbora nositelja projekta nisu bili u potpunosti dostupni i transparentni.
Rampa za digitalizaciju TV signala trenutno je spuštena od strane jednog konzorcijuma koji je uložio žalbu jer mu nije dodijeljen ugovor za provođenje procesa digitalizacije.
“Imamo sredstva za ovaj projekt, to je 25 milijuna KM plus PDV. BiH je to prva osigurala i nije bila u mogućnosti provesti. Povjerenstvo Ministarstva komunikacija i prometa orovelo je evaluaciju natječaja i dala je prijedlog dodjele ugovora. Međutim, zbog žalbe konzorcijuma kojem nije dodijeljen ugovor ovaj proces je trenutno u Uredu za žalbe BiH”, rekao je nedavno ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto, koji je izrazio nadu da će nakon što se spor riješi BiH konačno dobiti digitalni televizijski signal.
“Ako mi to ugovorimo nakon Ureda za žalbe, proces digitalizacije traje najmanje 18 mjeseci”, rekao je Forto.
Međutim, pitanje je kada će spor uopće biti riješen jer je pomenutu žalbu Ured za žalbe BiH zaprimio tek prije desetak dana.
U odgovoru na upit “Nezavisnih novina” iz Ureda su pojasnili kako je žalba upućena od grupe ponuđača koju čine: “MIBO komunikacije” d.o.o. Sarajevo (nositelj) i članovi: “Roaming Networks” d.o.o. Banjaluka, “UNIS telekomunikacije” d.d. Mostar i “Flame Data Technologies SRL” Rumunija d.o.o.
“Žalba je u tijeku, a izjavljena je na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke opreme za digitalni prijenos i emitiranje za Projekt digitalizacije javnih RTV servisa u BiH, koju je ovo tijelo zaprimio 7. kolovoza 2023. godine putem ugovornog otijela Ministarstva komunikacija i prometa BiH”, navodi se u odgovoru kojega su dobile Nezavisne novine.
Treba podsjetiti kako se u BiH digitalni zemaljski TV signal trenutno emitira preko dva multipleksa. Multipleks A je rezerviran za javne emitere, a pored brojnih problema u vezi s opremom, emitiranje je počelo u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, ali ne i dalje u punom standardu (DVB-T2).
A da bi se stvari sa digitalizacijom ubrzale, onda se krenulo u realizaciju dodjele kapaciteta u Multipleksu C. Tada je nakon javnog natječaja kao najpovoljniji ponuđač odabrana tvrtka “Multiplex service BH” d.o.o. koju su osnovale komercijalne TV postaje: Nova BH, Face TV, RTV BN i TV Jedan iz Sarajeva. Njihova dozvola je stupila na snagu 1. studenoga 2019. godine. Iz priče se ubrzo povukla Face TV, nakon čega je uslijedilo probijanje rokova za emitiranje, pa je Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) ukinula dozvolu. Poslije toga, raspisan je natječaj za Multipleks D. Posao je dobila kompanija “Dasto Semtel” iz Bijeljine, koja je, recimo i to, već imala slično iskustvo, jer je zamijenila Face TV u Multipleksu C. Dozvola od RAK-a dobijena je krajem studenoga 2022. na rok od 15 godina. Do danas oni su instalirali više od 20 odašiljača, a emitiraju signal u svakoj od devet digitalnih zona u BiH.
Iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH rekli su za “Nezavisne novine” kako bi se prelazak s analognog u digitalni TV signal po pitanju Multipleksa D trebao završiti do 31. prosinca ove godine. S druge strane, tvrde da aktivnosti u procesu digitalizacije javnih RTV servisa u BiH nisu u nadležnosti RAK BiH, već je to uređeno posebnom odlukom Vijeća ministara BiH.
“Ali, činjenica je da BiH mora što prije i do kraja ispuniti svoju međunarodno ratificiranu obvezu kroz uspješno okončan proces digitalizacije”, navode iz RAK-a.
Koliko situacija sa procesom digitalizacije TV signala najblaže rečeno stoji u mjestu svjedoči Plamenko Čustović, bivši član Vijeća RAK-a.
“Mislim da se to moralo završiti do kraja 2017. godine. Iznenađujuće je da se poslije šest godina ništa nije uradilo jer me pitate istu stvar koja je bila aktualna tada. To je uvredljivo za pamet da nije urađeno ništa i teško je imati riječi za takvo postupanje”, kaže Čustović za “Nezavisne novine”.
“Imate podršku međunarodne zajednice, institucija, ali stvari stoje. To je sve da li si dobronamjeran ili ne, odnosno želiš li ili ne želiš nešto. Pričalo se o BiH kao o medijskom mraku, da ćemo biti crna rupa Europe, mislio sam da se to preuveličava, ali vidite da jesmo”, dodao je Čustović.
