Ekstremne vremenske prilike, poput toplinskog vala, prijete vinovoj lozi, grožđu i vinskoj industriji, ali bi mikrobi mogli pomoći da se biljke prilagode novim uvjetima, piše BBC future.
Činilo se da će vinogradi propasti kada je toplinski val pogodio Portugal. Temperature su tijekom dana rasle na užarenih 42ºC. Međutim, sve vinove loze se nisu ponašale jednako, neke su imale “tajno oružje”.
Pomoć iz prirode
Znanstvenici su izveli eksperiment u laboratorijskim uvjetima koji su oponašali stanje na jugu Europe. Neke vinove loze su tretirali posebnim koktelom bakterija iz malo vjerojatnog izvora: španjolske slane močvare. Dok su sve loze bile zalijevane, bile su izložene visokim temperaturama.
Ideja je da biljke koje rastu u ovim slanim močvarama, moraju biti sposobne nositi se s teškim uvjetima. João Carreiras, doktorant znanosti o moru i okolišu na Sveučilištu u Lisabonu, izjavio je da biljke u uvjetima močvare mogu izdržati stresove kao što su: salinitet, toplina, zagađenje, teški metali.
Mikrobi koji su povezani s biljkama su evoluirali kako bi uspjeli u takvom okruženju i mogu imati zaštitini učinak na biljke. Tim je analizirao listove, propuštajući kroz njih jaka svjetla kako bi se pokazala struktura stanica, što je otkrilo da su vinove loze tretirane drugom bakterijskom kolekcijom jedva pod utjecajem vrućine.
“Očekivali bi oštećenja na staničnim stijenkama biljke nakon izloženosti visokim temperaturma”, kaže Carreiras, “ali za te vinove loze vrlo malo takvih oštećenja je bilo vidljivo.”
Primijenjena suvremena tehnologija
Utvrđeno je da su biljke čije je korijenje bilo izloženo jednoj grupi bakterija neočekivano dobro prošle, nisu uvenule ili razvile promijenjeno lišće. Jedva da su pokazivale znakove toplinskog stresa u svojim stanicama. Za njih je izgledalo da se toplinski val nije dogodio. Ovo otkriće bi moglo pomoći proizvođačima vina da zaštite svoju vinovu lozu od sve jačih i promjenjivijih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskom krizom.
Toplinski stres može učiniti da grožđe koje se koristi u proizvodnji vina postane neugodno gorko, što rezultira neuravnoteženim vinima. Također, može doći do propadanja vinograda. Nove tehnologije sekvenciranja DNK su omogućile znanstvenicima da detaljno analiziraju morske mikrobe, kako bi identificirali koji bi mogli imati svojstva koja potiču rast biljaka.
Carreiras dodaje da on i njegove kolege već rade na alternativnim metodama primjene bakterija, od stavljanja u granule koje se mogu dodati u tlo do manipulacije s vinovom lozom.
Posljednji korak će biti osigurati da je vino pitko i da mikrobi ne izazivaju nikakve neželjene promjene u kiselosti ili razini šećera, koje bi ugrozile okus grožđa i vina od njega.
