Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je na svojim internetskim stranicama preporuke građanima kako se trebaju ponašati za vrijeme velikih vrućina.
Potrebno je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati.
Treba piti dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.
Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale.
Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.
Važno je i prilagoditi temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.
Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu.
Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske.
Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.
Preporuke kroničnim bolesnicima
U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te napominje da kronični bolesnici moraju pripaziti i na to da redovito uzimaju propisanu terapiju.
Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C.
Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka. Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku.
Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.
Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini, stoji među ostalim u preporukama HZJZ-a.
Simptomi toplinskog udara
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i koji su to simptomi toplinskog udara:
– Crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani puls (rad srca), ubrzano disanje, nesvjestica i tjelesna temperatura iznad 40°C
U najvećem riziku su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca, radnici na otvorenom, sportaši, vojnici i slično.
