Danas prvoga dana lipnja zakoračili smo u klimatološko ljeto koje će trajati do početka rujna.
Kad je u pitanju astronomsko (kalendarsko) ljeto na njega ćemo pričekati još tri tjedna, točnije do 21. lipnja.
Razlika između klimatološkog i astronomskog (kalendarskog) godišnjeg doba
Tijekom godine smijenjuju se četiri godišnja, a svima je poznato kada ona počinju i završavaju.
Načelno se može reći kako je svako godišnje doba vremenski period od oko tri mjeseca, ali s razlikom početka i završetka ovisno promatramo li ih kroz astronomiju, meteorologiju ili klimatologiju.
Podjela godišnjih doba očima meteorologa izgleda ovako; proljeće traje od 01. ožujka do 31. svibnja, ljeto od 01. lipnja do 31. kolovoza, jesen od 01. rujna do 30. studenoga, a zima od 01. prosinca do 28. (29.) veljače.
Ova podjela načinjena je iz čisto praktičnih razloga lakše obrade i analize podataka te da ne odgovara stvarnom stanju na terenu, odnosno raspodjeli temperature na godišnjoj razini. Klimatološka podjela je još kompliciranija, ali i najrelevantnija. Ona pretpostavlja dva osnovna godišnja doba (ljeto i zima) te dva prijelazna, kratka godišnja doba (proljeće i jesen).
AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto
Prognostičari platforme AccuWeather objavili su detalje o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Podsjećamo, ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja, piše N1.
Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji su više od 30 godina zajedno proučavali vremenske prilike širom kontinenta, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.
Meteorolozi AccuWeathera pojašnjavaju da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Iako nadolazeća sezona možda neće biti tako sparna kao prijašnja ljeta, stručnjaci kažu da bi se mogla pokazati jednako opasnom zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.
Oluje na Balkanu
Ljetna prognoza AccuWeathera ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerojatniji koridor koji će se suočiti s češćim oborinama, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.
Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana, kaže Roys.
Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati štetne posljedice za neke zajednice.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.
Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati i značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer padaline bi trebale rasti, kako se očekuje, iznad povijesnog prosjeka za sezonu.
Ipak, prema Roysu, tokom ljeta se očekuju i “lijepa razdoblja”.
Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.
“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 stupnja Celzija ili više biti malo iznad povijesnog prosjeka ovog ljeta“, rekao je Roys.
Suše prijete većem dijelu europskog kontinenta
Kada su u pitanju druge regije, kao što je jugozapadna Europa, ljetna prognoza AccuWeathera predviđa velike suše i malo padalina koje bi mogle ublažiti taj efekt.
uropski opservatorij za sušu daje lošu sliku na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije gdje suša još uvijek traje.
“Iako će ovog ljeta povremeno biti padalina, svakodnevnih grmljavinskih oluja ili sličnih pojava, oborine neće biti proširene niti značajne”, rekao je Roys.
Roys je istaknuo da bujične poplave koje su uslijedile u sjevernoj Italiji kada je sredinom svibnja pala sezonska količina kiše nisu imale efekta u ublažavanju suše.
Španjolska, Portugal i južna Francuska mogle bi završiti s količinama kiše koje nisu previše daleko od uobičajenih za sezonu, ali to ne govori mnogo s obzirom na to koliko su obično suhe, navodi se.
Ranije ove godine, izvještaj koji je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus, detaljno je opisao kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno na europskom kontinentu, oborivši prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije u ljeto 2021. Opasno vrući uvjeti utjecali su na gotovo svaki aspekt života, odnijevši tisuće života i pogoršavši sušne uvjete, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.
Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, kaže Roys.
“Postat će vruće, posebno od Pirenejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina prošlog ljeta vjerojatno se neće ponoviti“, rekao je Roys.
Također, blaži uvjeti tijekom noćnih sati mogli bi dovesti do temperatura iznad prosjeka za ljeto u cjelini na ovim prostorima. Stručnjaci za AccuWeather kažu da bi to moglo dovesti i do zdravstvenih opasnosti.
“Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom jer ljeto napreduje”, objasnio je Roys.
Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.
Suho, toplo ljeto može povećati rizik od požara u Skandinaviji
Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.
“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018. kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara diljem regije. Regija nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim uvjetima”, rekao je Roys, piše N1.
