Ministarstvo poljoprivrede putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, uspostavlja novi sustav cjelogodišnjeg praćenja osnovnih aktivnosti na poljoprivrednim površinama u cijeloj zemlji, rečeno je na predstavljanju Sustava za nadzor površina – Monitoring u Zagrebu.
“Riječ je o sustavu ranog upozorenja poljoprivrednika putem satelitskog nadzora uporabe zemljišta, odnosno obradivih površina, koje zahvaljujući modernih tehnologijama sada možemo nadzirati 100 posto u cijeloj zemlji, a koji je razvijen u Agenciji za plaćanje”, kazala je uvodno ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te dodala da se rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju u sustavu u obliku “semafora”.
Tako zelena boja znači da se zemljšte koristi sukladno prijavi za potpore, žuta boja znači da je potrebna dodatna suradnja, a crvena da nije sukladno sustavu uporabe.
Rano upozorenje poljoprivrednika
Prema njezinim riječima, podaci monitoringa će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te ne primjenu administrativnih kazni. Na ovaj način korisnik i Agencija pratit će poljoprivredne aktivnosti tijekom cijele proizvodne godine. Korisnik biti upozoren o postojanju pogreške i bit će mu dana mogućnost da je, uz poštivanje vremenskih ograničenja, ispravi bez sankcija te će i mati bolji uvid u svoj zahtjev prije samog plaćanja, kazala je ministrica.
Kako se čulo, Monitoring će obuhvaćati redovito i sustavno opažanje, praćenje i procjenu poljoprivrednih djelatnosti i praksi na površinama na temelju podataka satelita, a rezultati će služiti za praćenje rezultata pojedinih intervencija propisanih u sklopu Strateškog plana ZPP-a 2023.-2027., te su pokazatelji postizanja ciljeva poljoprivredne politike.
Ravnatelj Agencije za plaćenje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić kazao je da je danas započela 13 kampanja zaprimanja zahtjeva prava na potpore, te da uvođenje ovoga sustava znači učinkovitije trajno praćenje svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, što je bio obiman i zahtjevan posao, a koji je nerijetko znao završiti i na sudu u slučaju zloporabe prava na potpore.
Kontrola stoke na pašnjacima
Direktorica Sektora za izravna plaćanja i voditeljica tima za Monitorig Sanja Krivanek Mahmuljin kazala je da je novina besplatno korištenje satelitskih podataka što mijenja filozofiju dodjele potpora u novom programskom razdoblju, jer se više neće kontrolirati pet do deset posto poljoprivrednih aktivnosti na terenu već 100 posto obradivih površina u cijeloj zemlji.
Ona je istaknula da je Agencija dosad radila putem ARKOD sustava snimala obradive površine u pola Hrvatske, te koristila Agronet sustav za popunu baze podataka. Ubuduće će, kaže, nove satelitske snimke stizati svakih pet dana, bilo da se radi o sjetvi, odnosno žetvi, te zriobi usjeva, kao i rokovima za košnju o čemu su lani proveli uspješan pilot projekt putem SMS poruka.
Osim toga, postoji mogućnost korištenja snimaka veće rezolucije. Inače, samostalno su u Agenciji razvili dvije aplikacije, koje su ponudili i drugim zemljama, a jedna je za poljoprivrednike putem koje mogu pratiti stanje na parceli od sjetve do kraja vegetacijskog razdoblja. No, napasivanje stoke na pašnjacima i dalje ostaje putem kontrole na terenu, istaknula je Krivanek Mahmuljin.
Informatički pismeno 10 posto poljoprivrednika
Odgovarajući na upite, Vujić je kazao da oko 10 posto poljoprivrednika samostalno podnosi zahtjev za dodjelu potpore, a da većina na terenu koristi usluge i pomoć više od 300 stručnjaka bivše Savjetodavne službe. On je kazao da postoje ovlaštena kontrolna tijela za ekološke nasade, bilo da se radi o nasadima lješnjaka ili oraha, otklanjajući mogućnost ‘lova u mutnom’ u ekološkoj poljoprivedi, a negirao je i postojanje crnih ili bijelih lista korisnika potpora.
On je naveo da već sada imaju uvid u stanje pšenice posijane jesenas, koja je u fazi busanja, odnosno sigurni su radi li se o pšenici ili ječmu.
Inače, dosada je bio obvezan nadzor minimalno pet posto obradivih površina u sustavu potpora, a radilo se o 57 različitih vrsta potpora što je, između ostalog, bilo i preskupo, zaključuje Vujić.
