Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji…
Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača je potvrdio da seZakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati od 9. listopada 2022. godine. Pravilnikom je propisana potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava na dječiji dodatak po federalnom propisu.
Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji i ako dijete nije smješteno u hraniteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite u razdoblju dužem od 30 dana, piše Faktor.
Međutim, postoji problematika neusklađenih podataka iz CIPS-ovih prijavnica i kućnih lista što dovodi do komplikacija i problema pri ostvarivanju prava na dječiji dodatak. Prema riječima čitateljica Faktora, do ovog problema najčešće dolazi jer bračni parovi žive kao podstanari i često nemaju mogućnost prijavljivanja na tu adresu, zbog čega ostaju prijavljeni u svojim obiteljskim matičnim kućama.
– Kada je riječ o ostvarivanju prava na dječiji dodatak, Ministarstvo je dalo uputu za postupanje u postupku priznavanja prava na dječiji dodatak prema Zakonu nadležnim centrima za socijalni rad / službama socijalne zaštite koji su prvostepeni organ i koji o pravu na dječiji dodatak odlučuju u prvom stupnju, u kojoj je data sljedeća uputa: “Ako se prilikom uspoređivanja podataka iz kućne liste s podacima iz CIPS-ovih prijavnica utvrdi njihovo međusobno nepodudaranje u pogledu adrese prebivališta, tada će nadležno prvostupanjsko tijelo uputiti podnositelju zahtjeva da izvrši prijavu svih navedenih članova domaćinstva na istu adresu prebivališta i tek onda podnese zahtjev”.
Obveza prijave na istu adresu prebivališta posebno postoji kod onih članova zajedničkog domaćinstva koji su ili roditelj djeteta ili osoba koja je po zakonu dužna izdržavati dijete. Međutim, kada u situacijama u kojima podnositelj zahtjeva ili drugi član domaćinstva ne postupi po navedenoj uputi, nadležno provstupanjsko tijelo će zaprimiti zahtjev za priznavanje prava na dječiji dodatak i donijeti rješenje u skladu s odredbama relevantnih propisa. Pritom je važno naglasiti da, ako ne postoje posebno opravdani i objektivni razlozi (primjerice smrt, razvod i slično), kućna lista obvezno mora sadržavati podatke o oba roditelja, te će se ona koristiti kao osnova za obračun prihoda po članu zajedničkog domaćinstva – objasnio je ministar Drljača.
Kako dalje navodi, Ministarstvo svakodnevno daje upute za postupanje u slučaju eventualnih dilema koje imaju prvostupanjski organi pri odlučivanju o pravu na dječiji dodatak, te je i “u slučaju neusuglašenih CIPS prijavnica i kućne liste Ministarstvo davalo usmene i pismene upute da ukoliko ni nakon što su stranku uputili da izvrši prijavu prebivališta svih članova domaćinstva koji se nalaze na kućnoj listi na istu adresu prebivališta to ne bude moguće zbog određenih imovinsko-pravnih odnosa, da isti upute stranku da donesu ovjerenu lzjavu općinskog organa u kojoj će potvrditi pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornosti da svi članovi koji su navedeni na kućnoj listi žive na istoj adresi prebivališta i u kojoj će navesti objektivne razloge nemogućnosti prijave na istu adresu prebivališta svih članova zajedničkog domaćinstva”.
Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine je važan korak u pružanju podrške obiteljima s djecom, međutim, važno je da se nastavi raditi na rješavanju problema neusklađenih podataka i pružanju preciznih uputa za postupanje kako bi se osiguralo da sva djeca koja imaju pravo na dječiji dodatak, dobiju podršku koja im je potrebna.
