Pad cijena naftnih derivata u kratkom roku ne vodi istovremenoj korekciji cijena svih prehrambenih proizvoda, jer pored troškova prijevoza u kalkulaciji cijene su i druge varijable, odnosno inputi vezano za cijene sirovina ili finalnih proizvoda, koji se uglavnom nabavljaju iz uvoza, priopćilo je Federalno ministarstvo trgovine.
Pritom podsjećaju kako je opće poznato da je Bosna i Hercegovina mala zemlja otvorene ekonomije koja je pod udarima globalnih kretanja na svjetskom tržištu.
U proteklom razdoblju, od početka pandemije, kako navode iz Ministarstva, došlo je do snažne monetarne ekspanzije u državama EU i veća ponuda novca neminovno je utjecala na porast inflacije, a uz to je došlo do problema u globalnim lancima opskrbe, koji su se donekle oporavili nakon prestanka pandemije.
Nakon toga, rat u Ukrajini je doveo do strukturnih poremećaja na tržištu energenata i rasta cijena hrane. Podsjećju da je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, sa više od 18 posto međunarodnog izvoza, a u 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice.
Bosna i Hercegovina kao veliki uvoznik hrane (procjene su oko 70 posto) ovisi od kretanja cijena na svjetskom tržištu, a posebno burzovnih roba kao što je pšenica, kukuruz, ili naftni derivati koji se uvoze 100 posto.
“Trenutna visoka inflacija u BiH rezultat je strukture potrošnje koju imamo u BiH, jer u toj potrošnji dominira hrana, energija i najnužniji izdaci. U kontekstu cijena brašna, prema informacijama kojim raspolaže Federalno ministarstvo trgovine, evidentno je da su se cijene pšenice na burzama stabilizirale. Ukoliko se trend pada cijene pšenice na referentnim burzama nastavi realno je očekivati da u sljedećem razdoblju neće doći do povećanja cijena, odnosno očekuje se snižavanje cijena brašna”, navode iz Ministarstva.
Primjetno je da je u Federaciji došlo do sniženja cijena naftnih derivata na benzinskim crpkama i prema podacima Federalnog ministarstva trgovine prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u FBiH na dan 16.12.2022. godine za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,73 KM za litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 2,90 KM za litru.
Prosječna maloprodajna cijena PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228-BMB 95 na dan 16.12. niža je za 0,10 KM za litru u odnosu na 1.12.2022. godine kada je iznosila 2,83 KM za litru a prosječna maloprodajna cijena DIZEL BAS EN 590 (10ppm) na dan 16.12. niža je za 0,28 KM po litru u odnosu na 1.12.2022. godine kada je iznosila 3,18 KM.
Federalno ministarstvo trgovine je, kako naglašavaju, u kontinuitetu pratilo kretanje cijena, odnose ponude i potražnje na tržištu, kao i efekte propisanih mjera neposredne kontrole cijena i prema sublimiranim rezultatima federalnog tržišnog inspektorata Federalne uprave za inspekcijske poslove od početka 2022. godine izvršeno je više od 650 inspekcijskih nadzora te izdato 418 prekršajna naloga u iznosu od 368.420 KM.
Prema dostavljenim i nepotpunim podacima koje su dostavili županijska inspekcijska tijela vezano za kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, županijski tržišni inspektori su od siječnja do travnja 2022. godine izvršili 2.078 inspekcijskih nadzora, a izdato je 717 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 502.700,00 KM.
“U slučaju da nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i u kretanju cijena, Federalno ministarstvo trgovine u funkciji zaštite javnog interesa i zaštite potrošača, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, provodi odgovorne politike. Ovo se naročito odnosi na prikupljanje i analizu podataka o cijenama i funkcioniranju tržišta, provođenje odluka koje kontroliraju nadležna inspekcijska tijela, kao i na pripremanje novih prijedloga odluka o mjerama neposredne kontrole cijena s ciljem održavanja stabilnosti tržišta, cijena i životnog standarda stanovništva”, poručili su iz Federalnog ministarstva trgovine.
BHRT.ba
