Dvadesetak akademskih umjetnika iz BiH, Hrvatske i Crne Gore protekla tri dana stvaralo je umjetnička djela u prelijepom ambijentu Herceg Etno sela Međugorje. Svi oni bili su dio međunarodne likovne kolonije koja je održana u sklopu ovogodišnjih Didakovih dana, međunarodne kulturne manifestacije koju organizira HKUD Didak – Gradnići.
Nadahnuti prirodnim ljepotama, ali i likom i djelom fra Didaka Buntića, kojem je posvećena cjelokupna tradicionalna manifestacija, umjetnici su svojim radovima dali doprinos manifestaciji.
-Često sam bio na likovnim kolonijama od Slavonije, Dalmacije i ovdje u Hercegovini. Ovo ovdje je meni zapravo druga kolonija, prije više godina bio sam u Međugorju na koloniji, a evo sada sam ponovno. Ova kolonija, po mom dubokom uvjerenju, je odlično organizirana. Organizator nam je omogućio materijal i sve potrepštine koje nama likovnjacima trebaju, ali najbitnije je bilo to što smo boravili ovdje u sjajnom prirodnom okruženju Herceg Etno sela Međugorje. Mogu vam reći da sam primijetio da su skoro sve moje kolege i kolegice sebi ovdje pronašle motiv – kazao nam je Frane Radak, akademski slikar i dodao kako će s kolonije ponijeti lijepe impresije.
– Lijepe impresije ponijet ću u Zagreb u moj atelje i trajat će još sigurno dugo vremena i godina. Ovo ovdje je, ponavljam još jedan puta, odlična kolonija. Na međunarodnoj koloniji okupilo nas se dvadesetak umjetnika i umjetnica. Vjerujem da smo uspjeli ostaviti fini likovni trag u ovome prostoru i cjelokupnoj manifestaciji Didakovi dani. Ovo treba sačuvati. Fra Didak je simbol. Govorili su mi ljudi da je Didak simbol ovoga kraja i da je puno pomogao ovom narodu. Mi ga slijedimo na ovaj, te kao likovnjaci doprinosimo svojim stvaralaštvom. Imali smo sreću da je bilo odlično vrijeme i sve skupa ovo je za mene osobno bila bajka. Ovdje sam najstariji, imam 87 godina, i mislim da će mi ovo produžiti moj životni i slikarski vijek – poručio je Radak.
Voditelj Međunarodne likovne kolonije „Didak 2022“ bio je akademski umjetnik Ante Toni Brkić od koga smo doznali kako je kolonija protekla u najboljem redu te da su svoj doprinos koloniji dali: Josip Škelj, Mišo Baričević, Miro Stamatović, Savo Pavlović, Anto Mamuša, Cvjetana Bazina Periša, Frane Radak, Anđelko Mikulić, Tonči Alač, Kornelija Bajalo, Ante Ljubičić, Edo Unković, Goran Milinković, Ernesto Markota, Trpimir Grgić, Nikša Erceg, Zoran Nejašmić, Vesna Glušica Brkić, Ante Toni Brkić, Jelena Grgić, Stipe Nobilo, Branimir Dorotić i Željko Bubalo.
Citluk.ba