Bivši međugorski i gradnićki župnik fra Marinko Šakota iznio je prijedlog koji je javno uputio načelniku općine Čitluk Marinu Radišiću i predsjedniku Općinskog vijeća Čitluk Predragu Smoljanu da se naziv Čitluk, u čast Ocu Hercegovine, Brotnjaku fra Didaku Buntiću, preimenuje u – Didakovo.
Taj je prijedlog fra Marinko u svome govoru iznio u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru na otvaranju ovogodišnjih, 19. po redu, Didakovih dana, međunarodne kulturne manifestacije posvećene promociji lika i djela “hercegovačkog Mojsija” fra Didaka Buntića.
Godine gladi
– Dragi prijatelji, znate li koje je bilo fra Didakovo životno načelo? “Moguće je!” To načelo crpio je iz duhovnosti, iz vjere. Tu je odgovor na pitanje kako je mogao toliko toga uraditi u relativno kratkom životnom vijeku. Didak je svojim primjerom pokazao da je moguće: postati tako izgrađena ličnost kao što je on bio; da je moguće izrasti u vrsna profesora grčkog i latinskog jezika unatoč izostanku studija; da je moguće podignuti širokobriješku Gimnaziju na zavidnu razinu; da je moguće u “kršu i drači”, na goleti, u najvećem siromaštvu izgraditi onakvu ljepoticu od kamena kao što je širokobriješka bazilika; da je moguće pokrenuti gospodarski razvoj siromašne Hercegovine; da je moguće opismeniti nepismenu djecu i odrasle; da je moguće spašavati djecu od gladi; da je moguće boriti se za prava obespravljenog naroda… S ovog mjesta i ovom prigodom dajem dva prijedloga našem čitlučkom načelniku Marinu Radišiću i predsjedniku Vijeća Predragu Smoljanu: budući da Ulica kralja Tomislava ima u svakom mjestu, da se glavna ulica u Čitluku, Ulica kralja Tomislava, preimenuje u Ulicu Didaka Buntića; budući da je naziva mjesta Čitluk u prijašnjoj Jugoslaviji bilo bezbroj, da se naziv Čitluk preimenuje u novi – Didakovo – naglasio je u svome govoru fra Marinko Šakota postavivši pritom i pitanje svim nazočnima u povodu premijere animiranog filma prikazanoga također na početku ovogodišnjih Didakovih dana:
– Što mislite, ako smo mogli napraviti svojim snagama (Pero, Ernesto, Slavko, Gabrijel, Društvo “Didak”) animirani film “Nada” koji je, kako smo vidjeli, sjajan, možemo li krenuti da dogodine ili prekogodine u ovom istom domu gledamo premijeru igranog filma o Didaku? I da se film zove: Moguće je! Da, moguće je!
U Općini Čitluk pozdravljaju svaku inicijativu, pa tako i inicijativu fra Marinka Šakote. Međutim, od inicijative do realizacije mnogo je posla, tako da zasad nisu mogli ništa konkretnije komentirati.
Fra Didak Buntić rođen je u Paoči (broćanska župa Gradnići) 9. listopada 1871., a umro je u Čitluku 3. veljače 1922. Ovaj prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar školovao se u Gradnićima, Širokom Brijegu i Humcu. Od 1905. do 1910. u Širokom Brijegu vodio je izgradnju crkve. Za provincijala hercegovačkih franjevaca izabran je 1919. Poticao je uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje polja i izgradnju cesta. Programom gospodarske i kulturne obnove 1909./1910. opismenio je oko 13.000 odraslih u Hercegovini. U godinama gladi nakon I. svjetskoga rata osigurao je u Slavoniji i Srijemu prihvat i smještaj za oko 17.000 gladne hercegovačke djece, a u Zagrebu 1919. otvorio konvikt za školovanje siromašnih učenika i studenata. Tijelo fra Didaka Buntića, kako svjedoče povijesni spisi, 16 godina nakon smrti, 1938., iskopali su neraspadnuto iz groblja “Podadvor” u Čitluku te je svečano pokopano u bazilici u Širokom Brijegu.
S druge strane, već odavno postoji inicijativa i da se naziv općine Čitluk promijeni u Brotnjo, kako se zvala još prije 716 godina (naime, najstariji sačuvani nadnevak pisanog spomena imena Brotnjo, odnosno današnje općine Čitluk, datiran je 24. svibnja 1306. u jednom aktu dubrovačkoga kneza i sačuvan je u Povijesnom arhivu u Dubrovniku, nap. a.), što je za Večernji list u nedavnome intervjuu u povodu Dana općine potvrdio i sam načelnik Marin Radišić.
– Ta inicijativa pojavljivala se više puta od devedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas, ali dosad nije realizirana. Utvrdili smo proceduru koju je potrebno uraditi i vjerujem kako ćemo uskoro u to i krenuti – kazao nam je Radišić.
Uz inicijativu za promjenu naziva općine Čitluk u Brotnjo, trenutačno postoje još tri, doznajemo, također u Općini Čitluk. Naime, tu su i one o promjeni naziva naseljenih mjesta na području općine, i to naselja Hamzići, Krehin Gradac i – kao što je to predložio i bivši međugorski i gradnićki župnik – naseljenog mjesta Čitluk. Sve te inicijative uzet će se ili su već uzete na razmatranje – potvrđuju nam također u Općini. Primjerice, riječi čitluk (čifluk) i Krehin – Kreha, čije su promjene u nazivima naselja zatražene, potječu iz doba osmanlijske vlasti. “Čitluk” (čifluk) znači seoski posjed, spahijsko imanje u osmansko doba. Krehe ili Krehići stara su mostarska obitelj, a baština Kreha nalazila se u broćanskoj nahiji u selu Krehin Gradac, koje je i prozvano po njemu. Inače, prema istraživanjima, ime Brotnjo potječe od biljke broć (Rubia tinctorum), kojom se u srednjem vijeku u Brotnju bojilo sukno (platno).
Broćno – Brotnjo
– Prema poznatim pisanim vrelima, od kada znamo za ime Brotnjo, taj povijesni razvitak teče od srednjeg vijeka i traje do naših dana. Svakako je dotični prostor imao tijek svog razvitka i prije 1306./1307. godine, kada je prvi put posvjedočeno ime Broćno. U povijesnim vrelima posvjedočena su dva oblika imena. To su stariji naziv Broćno i mlađa varijanta Brotnjo. Naziv Brotnjo javlja se u 17. i prevladava u 18. stoljeću. U ova dva govorna oblika ima više varijanti grafičko-ortografskog prikazivanja imena u pisanim vrelima – navodi, među ostalim, povjesničar Marijan Sivrić u zborniku “Brotnjo” (1997).
Inače, općina Čitluk, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013., imala je 18.140 stanovnika. Iako među prostorno najmanjima, ubraja se u gospodarski najrazvijenije općine u FBiH.
