Već odavno nije tajna da bošnjačka politička elita priprema preuzimanje potpune kontrole nad Domom naroda Federacije BiH, čime bi Hrvati ostali bez ikakvog utjecaja na političke procese u ovome entitetu, a participiranje u vlasti postalo bi besmisleno.
Tomislav Martinović posljednjih je osam godina na čelu Doma naroda Federacije BiH i sasvim mu je jasno kakve se borbe vode oko kontrole nad najvišim zakonodavnim tijelom u Federaciji. Ako plan bošnjačke političke elite bude proveden u djelo, Martinović će biti posljednji legitimni predstavnik Hrvata na čelu Doma naroda FBiH. Evo što on kaže o svemu tome.
Večernji list: Proveli ste još jedan mandat na čelu Doma naroda Federacije. Mislite li da ste posljednji legitimni predstavnik Hrvata na toj dužnosti?
– Sudjelovati na izborima, a pri tome misliti kako ne postoje izgledi za izabrati legitimne hrvatske predstavnike na pozicije gdje god je to potrebno, uključujući i prevažan Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, bilo bi besmisleno, ali i nekorektno prema biračima. Dakle, ne želim ni pomišljati na to da sam ja bio posljednji legitimni predstavnik na dužnosti predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Takvih političkih tendencija ima, ali sam uvjeren da će takve ambicije doživjeti poraz.
Večernji list: Već odavno nije tajna da će Bošnjaci pokušati preuzeti kontrolu nad Domom naroda FBiH. Mislite li da će u tome uspjeti?
– Iskreno se nadam da neće i da će ih, ako već nema nikakvih mogućnosti za dogovor na razini čelnika političkih stranaka, nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, koje će biti na tragu provedbe presuda međunarodnih sudova, kao i Ustavnog suda BiH, u tomu konačno zaustaviti. Kažem konačno jer Bošnjaci, odnosno političke stranke tog naroda, bez obzira na to jesu li s nacionalnim predznakom ili sebe nazivaju građanskima, provode istu politiku, uspostavile su dosad kontrolu i nad Klubom Srba, kao i Klubom ostalih. U tom klubu nema ni jednog izaslanika koji je predstavnik nacionalnih manjina, nema ni predstavnika Roma ni Židova primjerice. Isto tako, u Klubu Srba većinu izaslanika iz reda tog naroda birali su Bošnjaci. Naše zauzimanje za izbor legitimnih predstavnika ujedno je i naša principijelna borba i za njihova prava jer je nedopustivo da i te predstavnike raznim igrama bira samo jedan narod. Preuzimanje kontrole i nad Klubom Hrvata, odnosno izborom jedne trećine izaslanika glasovima Bošnjaka, značilo bi ne samo kontrolu nad Domom naroda Parlamenta FBiH nego i konačno pretvaranje FBiH u entitet bošnjačkog naroda. Mi se nećemo umoriti u toj borbi, a na svima koji BiH žele dobro i koji vole ovu zemlju je to spriječiti i onemogućiti retrogradne snage u takvom naumu.
Večernji list: Kako vidite ulogu visokog predstavnika u cijeloj toj priči?
– Uloga sadašnjeg visokog predstavnika, po mom mišljenju, trebala bi biti u zaustavljanju procesa pretvaranja Federacije BiH u bošnjački entitet tako da Hrvatima vrati barem dio prava koja su im nametanjem više od 100 amandmana na Ustav FBiH oduzeli njegovi prethodnici. Dakle, OHR treba popraviti ono što je sam “pokvario” u odnosu na izvorni sporazum iz Washingtona kojim je uspostavljena današnja Federacija. Upravo zahvaljujući tim intervencijama narušena je ravnoteža u političkim odnosima u FBiH, a omogućeno je i manipuliranje u izboru izaslanika u Dom naroda u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika iz županija u kojima nema stanovnika hrvatskog i srpskog naroda po načelu da svaka županija daje najmanje po jednog predstavnika iz tih naroda, a potom i kreiranje famozne 1/3 kluba koja predlaže predsjednika Federacije kao prvu dužnost u ciklusu konstituiranja vlasti na razini FBiH. Znamo kako se time manipuliralo proteklih desetljeća.
Večernji list: Četiri godine vodite Dom naroda u kojem doslovno nema većine, nego sve ide od točke do točke dnevnog reda. Kakvog smisla ima koalicija HDZ-a i SDA? Postoji li ona uopće?
– Istina je da stabilne većine nije bilo i da se ona formirala od sjednice do sjednice, pa i od točke do točke dnevnog reda. Primjerice, SDA je u Domu naroda proračun FBiH za 2022. podržao samo s tri ruke, a predlagatelj je njegov premijer. Prisjetite se svih silnih nasrtaja na ovaj dom i mene osobno, a radili smo u nemogućim uvjetima. Unatoč nepostojanju stabilne parlamentarne većine, ponajviše zahvaljujući Klubu Hrvata i odgovornosti legitimno izabranih izaslanika u ovom Klubu, kojih je većina, Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je 165 zakona. Po žurnoj proceduri usvojili smo 36 zakona, 50 po skraćenoj i 25 u redovitoj proceduri. U formi nacrta ovaj je dom usvojio 54 zakona. Kad se zbroje ostali usvojeni akti, odluke, planovi, dokumenti, strategije i rezolucije, Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je ukupno 395 akata. U još uvijek aktualnom sazivu održali smo 32 sjednice, 20 redovitih i 12 izvanrednih, dok je Kolegij doma zasjedao 33 puta.
Večernji list: Mislite li da će biti nekih promjena nakon izbora?
– Treba najprije pričekati rezultate izbora, vidjeti kako će se provesti, osobito kad je riječ o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i onda razmotriti mogućnost promjena u smislu formiranja jedne stabilnije parlamentarne većine sa strankama koje imaju legitimitet svojeg naroda. Puno je otvorenih pitanja, cijeli svijet je u ekonomskoj recesiji, velika je inflacija, poskupljenja, naš europski put još nije u potpunosti definiran i nužan je ozbiljan pristup ovim problemima.
Večernji list: Vidimo da je SDA namijenio Hrvatima sudbinu manjine u ovoj državi. Treba li HDZ tražiti nove partnere s bošnjačke strane?
– Ne bih rekao da je samo SDA namijenio Hrvatima sudbinu manjine u ovoj državi. Istu sudbinu Hrvatima je namijenila i većina stranaka koje se deklariraju kao građanske, počevši od Demokratske fronte recimo. Neke se od tih stranaka, kad je u pitanju oduzimanje prava Hrvatima i njihovo pretvaranje iz konstitutivnog naroda u manjinu, natječu tko će biti radikalniji. U tom kontekstu izabrati koalicijske partnere HDZ-u BiH nikada nije bilo lako. Ne vjerujem da će to biti ni nakon listopadskih izbora.
Večernji list: Nakon prošlih izbora nismo dobili novu Vladu u Federaciji, što znači da izlazak na prošle izbore nije imao smisla. Hoćemo li opet gledati isti scenarij?
– Izlazak na prošle izbore nije bio besmislen i ja se s tim ne slažem. Pogotovo jer nije namjera bila boriti se za glasove, a onda ne provesti izbornu volju birača. Pitanje svih pitanja je s kim smo mogli formirati vlast te je li s njihove strane bilo volje i potencijala za takvo što. Kad su u pitanju hrvatski politički predstavnici, namjera je bila izboriti se za političko pravo i ovog naroda da sam bira predstavnike u vlasti. Iskreno se nadam da isti scenarij nećemo gledati nakon listopadskih izbora i da će legitimno izabrani predstavnici i hrvatskog naroda moći ravnopravno sudjelovati u formiranju nove vlasti koja će odražavati i izbornu volju hrvatskoga naroda u BiH.
Večernji list: Opet ste na listi za Skupštinu HNŽ-a. Znači li to da ponovno idete u Dom naroda?
– Moj cilj prvenstveno je dobiti povjerenje glasača za kandidaturu za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije. O svim drugim angažmanima odlučit će HDZ BiH koji me i kandidirao na ovoj listi.
Večernji list: HDZ je na prošlim izbora možda i neočekivano dobio čak 13 zastupnika u Skupštini HNŽ-a. Mislite da će i ovaj put ponoviti taj rezultat?
– Da ne mislim i ne vjerujem u dobar rezultat HDZ-a BiH, odnosno koalicijske liste stranaka HNS-a, moje ime sigurno ne bi bilo na listama ove stranke za bilo koju razinu vlasti.
Večernji list: Bojite li se apatije biračkog tijela?
– Strah od apatije uvijek postoji. Ima ga i u mnogo uređenijim zemljama od BiH, kod nas je još izraženiji zbog stalne političke krize, ali i one ekonomske, čije rješavanje umnogome blokira upravo politička kriza. Biračima želim poručiti da svojim izlaskom i odgovornim odnosom prema izborima i sami mogu dati važan doprinos da izbori u BiH zaista budu praznik demokracije, a ne demonstracija političke sile većine nad manjinom u koju su se pretvorili. Bojim se apatije, ali ipak vjerujem da će osobito hrvatsko biračko tijelo prepoznati važnost trenutka i izaći u što većem broju na birališta u nedjelju, 2. listopada.
Večernji list: Kako će izgledati ova zemlja nakon izbora?
– To najviše ovisi o smjeru kojim ćemo krenuti, hoće li to biti smjer produbljivanja političke krize i oduzimanja političkih prava malobrojnijima ili put stabilizacije i izgradnje bolje budućnosti na ovim prostorima, okretanja prema ekonomiji, ravnomjernom razvoju i ubrzanju europskog puta. Odgovornost je na svakome ponaosob. Nadam se da će se određene usijane političke glave ohladiti te da će gaženje prava drugima propasti kao koncept koji ne vodi napretku, već vodi u propast i društva i BiH kao zajednice naroda i građana.
Vecernji.ba
