Sezonski poslovi na njivama i u voćnjacima širom RS u punom su jeku, a kako kažu poljoprivrednici, dnevnica nikad nije bila veća, ali radnika nema ni za lijeka. Dnevnice koje se u prosjeku kreću od 60 pa idu i više od 100 KM, obrok, piće i prijevoz, dodaju poljoprivrednici, izgleda nisu dovoljno jak motiv da netko zasuče rukave.
Branko Mastalo, predsjednik Udrge povrtlara u RS, rekao je za “Nezavisne novine” kako imaju velike probleme jer sezonskih radnika uopće nema.
” Pored svih strojeva koje imamo, potrebno nam je radnika, kojih uoće nema”, rekao je Mastalo.
Zbog ovog problema smanjit će se proizvodnja.
“U odnosu na prošlu godinu smanjio sam proizvodnju za 30%, a sljedeće ću smanjiti za 50%. Koliko mogu uz pomoć svoje obitelji, toliko ću i raditi”, kaže Mastalo.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara RS, rekao je kako oni još nemaju potrebu za sezonskim radnicima, ali da će svakako za mjesec dana biti u problemu.
“Trenutno nemamo veću potrebu za sezonskim radnicima. Sad imamo onoliko koliko nam treba, ali mislim da ćemo za mjesec dana biti u velikom problemu. Kao i svake godine, i ove očekujemo još veće probleme. Dosta radnika koji su radili preko sezone zaposlilo su u drugim tvrtkama. Ono što je sigurno jest da ćemo biti u deficitu s radnom snagom”, rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
Kada su u pitanju dnevnice, one su kreću od 50 do 60 KM.
“Ne znam koliko ćemo mi to moći platiti, jer se cijena voća godinama nije mijenjala. Mi ćemo zasad ponuditi 50 KM, pa ćemo da se dogovorimo sa radnicima za dalje”, rekao je Dojčinović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” kako je sezonskih radnika sve manje.
“Radnika nema, sve ih je manje. Najviše su pogođeni sektori povrtlarstva i voćarstva. To je problem koji nas prati godinama, mislim da će biti sve drastičniji kako budu išle naredne godine”, ističe Marinković.
Kako je dodao, dnevnice za radnike koje jedva uspiju pronaći kreću se i više od 100 KM.
“Uz dnevnice dodatno su tu još dva obroka, prijevoz pa i smještaj, ako ima potrebe za tim. Sve to pada na teret poljoprivrednog proizvođača koji na kraju ipak ne može prodati svoj proizvod”, rekao je Marinković.
Kako ističe, on ne vidi svijetlu situaciju u poljoprivrednoj proizvodnji.
“Nedostatak radne snage manifestira se na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, gdje mladi ne vide perspektivu i sve više odlaze”, rekao je Marinković.
Kako je rekao Marinković, poljoprivredni proizvođači koji imaju mogućnost platiti sezonske radnike su oni koji imaju veću razinu akumulacije kada je u pitanja zarada.