Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sinoć je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno Bosnu i Hercegovinu nazvao disfunkcionalnom zemljom s velikim demokratskim deficitom, upitavši se kako takva zemlja može dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile kandidatski status za ulazak u Europsku uniju, otvoreno je pitanje što je s Bosnom i Hercegovinom. Među ostalima, predsjednik RH Zoran Milanović poručio je da bih i BiH trebala dobiti taj status.
Ministar Grlić Radman večeras je u Otvorenom rekao da je Ukrajina pokazala da je demokratska zemlja, da ima sve kapacitete institucionalno funkcionalne zemlje, a istaknuo je i rusku agresiju.
– Naravno da je to jedino što Europska unija u ovom trenutku može napraviti kako bi ohrabrila Ukrajinu samu, a i kako bi poslala poruku Rusiji da je to sfera interesa Europske unije, rekao je Grlić Radman, dodajući da je slična situacija s Moldavijom.
Što se tiče BiH, rekao je da je 2016. upravo Andrej Plenković pomogao u podnošenju aplikacije za članstvo u Europskoj uniji.
– Ali ne bilo kakva BiH, ne BiH koja je institucionalno disfunkcionalna, koja nema reforme, koja nije napravila zapravo u ovih šest godina nikakvih pomaka, rekao je Grlić Radman.
– Nužno je vidjeti određene pomake, a prije svega izbornu reformu. Ustavne reforme, izborne reforme… Kako može disfunkcionalna zemlja s velikim demokratskim deficitom dobiti kandidatski status?, dodao je.
Ante Prkačin (Domovinski pokret) rekao je da je u obračunu predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića sklon Milanoviću.
– Zato što je dogorjelo do noktiju, rekao je Prkačin.
– Dogorjelo je i sad treba ići u kost, dodao je.
Prkačin je rekao da je u emisiju došao kako bi progovorio o kontinuitetu 20-godišnjeg političkog uništavanja Hrvata u BiH.
– Gaze nam ponos, i to nam ponos gazi gori od nas, poručio je.
Grlić Radman reagirao je rekavši da se stvar ne može simplificirati te da Milanović obmanjuje javnost da se stvari mogu riješiti preko noći. Predsjednika je također optužio da dijeli hrvatsko političko tijelo i ruši hrvatsku Vladu.
– Na jednom brodu kojim mi zajednički plovimo, gdje bi trebao on biti na vrhu jarbola kao hrvatska zastava, on svojim uvredama danas upravo ruši tu Vladu. On buši brod na kojem plovimo, poručio je inoministar.
Pitao je Prkačina je li pitao Milanovića što je napravio, dodajući da nije napravio ništa, već “škandal” s Finskom i Švedskom.
– Nama je drago da je predsjednik Milanović skinuo mrenu s očiju. Ja imam, gospodine Prkačin, puno godina, i znam što je radio on u Ministarstvu i kakav je bio, i drago mi je da se on sada našao na strani Vladine politike, rekao je Grlić Radman, na što mu je Prkačin odgovorio da emisija nije o Milanoviću.
– Ja vrlo cijenim i predsjednika i premijera, ali i svoje poznavanje BiH, i više bi oni mogli naučiti od mene nego ja od njih, rekao je Prkačin.
Između ostalog je rekao da je “tragedija da hrvatsku državu porazi jedna poludržava, da hrvatski narod porazi jedan polunarod”, na što je urednik i voditelj Mislav Togonal rekao da se radi o šovinizmu, što je Prkačin odbacio. Ustvrdio je i da su Hrvati jedini narod kojem odgovara BiH po Daytonu.
Troskot: Njemačka vanjska politika maloumna i zločinačka
Zvonimir Troskot (Most) rekao je da sada više nije jasno što je to zapravo EU i koji su kriteriji proširivanja.
– Postojali su određeni kriteriji koje smo mi krvavo platili kada smo ulazili u EU, koji sada više nikome nisu jasni, dodao je.
Troskot je između ostalog njemačku vanjsku politiku nazvao diskriminatornom, maloumnom i zločinačkom.
– Naš narod iz BiH plaća danak kako bi se pripremio dolazak Andreja Plenkovića i njegovih privatnih interesa u Bruxelles. To je cijela priča koja stoji iza ovoga, poručio je Troskot, kojega je potom kritizirao Grlić Radman.
– Vi živite izvan svijeta i izvan vremena, rekao je između ostalog Grlić Radman Troskotu.
Arsen Bauk (SDP) rekao je da je iz ministrovog prvog izlaganja shvatio da Grlić Radman, a onda i Vlada i premijer podržavaju odluku da se BiH ne da status kandidata, a da se Ukrajini i Moldaviji da, na što je Grlić Radman rekao da to nije točno.
– Mislim da se apsolutno radi o dvostrukim kriterijima i jednoj nepravdi. Dakle, em “ne” Makedoniji za otvaranje pregovora, “ne” Albaniji za otvaranje pregovora, “ne” Kosovu za liberalizaciju viznog režima, i “ne” BiH za status kandidata. Prema tome, što se tiče onoga što se zove zapadni Balkan, zaslužili su naziv “neuropa”, a ne Europa, rekao je Bauk.
Brkić: Tražimo svoje mjesto pod suncem
Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH, rekao je da ima zemalja Europske unije gdje se na temu proširenja ne može naći sugovornika niti razgovarati argumentirano.
– Mi naravno, i podržavamo i pridružujemo se europskoj perspektivi i Ukrajine i Gruzije i Moldove, ali tražimo svoje mjesto pod suncem, rekao je Brkić.
– Inzistiranje na dosljednoj provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH da se promijeni, limitirano, ustav BiH i izborni zakon, sada upravo govori da je to bila europska vrijednost koju smo inzistirali cijelo vrijeme i to je jedini preduvjet da Hrvati u BiH na predstojećim izborima ostanu i opstanu kao politički narod, poručio je Brkić.
Na pitanje je li na strani Plenkovića ili Milanovića, odgovorio je da vjeruje kako sve institucije RH imaju podjednaku odgovornost spram Hrvata u BiH te da razumiju u kakvoj se oni situaciji danas politički nalaze.
Bauk: Zašto Vlada nije iskoristila mehanizme koje ima?
Bauk je ponovno prozvao Grlića Radmana.
– Vi ste u dva nastupa opravdavali odluku Europskog vijeća da ne dodijeli status kandidata BiH, a po meni je jedino pitanje zašto Vlada RH nije iskoristila mehanizme koje ima, pa ako Bugarska može nešto uvjetovati Albaniji i Makedoniji, ako Turska može uvjetovati Švedskoj i Finskoj, valjda i Hrvatska može. Ili, ako postoje razlozi zašto to ne napravi, da se barem jasno kažu, rekao je Bauk.
– Mi i dalje ne znamo koji su prioriteti vanjske politike Vlade RH i zbog toga dolazi do ovih povišenih tonova predsjednika Republike s Vladom, dodao je.
Bauk smatra da bi Hrvati iz BiH trebali izabrati bošnjačkog člana Predsjedništva, nakon čega bi, dodao je, sami SDA i druge bošnjačke stranke tražili promjenu izbornog zakona.
HRT.hr
