Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je izvješća o napretku za Srbiju, Kosovo te Bosnu i Hercegovinu. U slučaju Kosova pohvaljena je povećana stabilnost zemlje. U Srbiji je uočeno nazadovanje u pitanjima temeljnim za pristupanje Uniji. Vlast u Beogradu poziva se na uvođenje sankcija Rusiji.
Kada je riječ o BiH, oštro se osuđuje svaki oblik govora mržnje i remetilačkog djelovanja, uključujući povlačenje, posebno čelništva entiteta Republike Srpske, iz državnih institucija te njihovu opstrukciju. Naglašava se važnost održavanja slobodnih i poštenih izbora u listopadu ove godine.
S visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom za Dnevnik je razgovarao Ilko Barbarić.
Na nedavnom sastanku Upravnog vijeća za provedbu mira u BiH čulo se: u opasnosti je stabilnost BiH. O kojoj je zapravo opasnosti riječ?
– Mislim da postoje dvije opasnosti. Prvo, mora nam biti jasno da je rat Ruske Federacije protiv Ukrajine ugrozio stabilnost Europe. Moramo surađivati, držati se zajedno jer ne znamo kako će daleko ići ekspanzionistička politika gospodina Putina. Drugo, ako smijem to tako reći, u Bosni i Hercegovini imamo stare znance. U nekim pitanjima već godinama nema pomaka, a morali bismo ih riješiti: put prema Europskoj uniji, izborni zakon, ali i pitanja o tome kako se nositi s činjenicom da dobro obrazovani mladi odlaze iz zemlje. Oni trebaju ostati. Što možemo učiniti?, rekao je Schmidt za HRT.
Jeste li spremni Bonskim ovlastima nametnuti i pravedniji izborni zakon jer građani, Hrvati pa i ostali mogu lako biti oštećeni u listopadu?
– Uvijek sam govorio sljedeće, a oni koji su me pratili mogu vidjeti dvije stvari. Prvo, Bonske ovlasti postoje. Ja ih oklijevam upotrijebiti, ali neću oklijevati ako to bude nužno. Uvijek prvo trebamo tražiti nacionalno rješenje. Jako sam zahvalan što sada vidimo, zahvaljujući izjavi koja je donesena kod gospodina Michela u Bruxellesu, a nadopunom gospodina Čovića, kako se izborni zakon mora poboljšati. Nadam se da ćemo to učiniti na vrijeme. Pozorno ću promatrati što će biti za šest mjeseci, rekao je.
Je li u redu da jedan narod bira političke predstavnike u vlasti koji će predstavljati drugi narod npr. Hrvate u BiH. Tko jamči da se to neće opet dogoditi u listopadu?
– To se pitanje u Europi može postaviti samo u BiH. Ne može postojati ni u kojoj drugoj zemlji. Ali moramo shvatiti da je u Bosni i Hercegovini situacija drukčija. Poštujem to, to tako stoji i u Daytonskom sporazumu. Da, vidim da postoji razvoj, imamo tri naroda, ali nemamo manjinu, imamo ostale. Što se tiče Hrvata, konstitutivnog naroda, koji se kao skupina relativno sve više smanjuje, vidim da tu postoje rasprave. U Neumu smo došli daleko što se tiče tog pitanja. Ne vidim ništa što bi proturječilo tomu da nastavimo te pregovore.
Što vama znači kad čujete izraze legitimno predstavljanje i konstituivni narodi u BiH?
– Dakle, legitimno predstavljanje očituje se na izborima. To je princip u Europi i demokraciji. Pametno savjetovanje svih skupina, da svi budu predstavljeni, to je druga stvar koju želim reći. Smatram da je legitimno predstavljanje važno pitanje. No želim naglasiti kako to ne može značiti da netko drugi odlučuje u ime birača. Moramo pronaći uravnoteženi mehanizam u kojem će se svi osjećati zastupljeni. Nitko ne smije biti diskriminiran, poručio je Schmidt.
HRT.hr
