U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2022. godine u 12 sati održat će se predstavljanje novoobjavljene knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.
Novo izdanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavit će sam autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić. Program će moderirati prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.
Autor knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić nakon višegodišnjega istraživanja na više od 400 stranica donosi iscrpan i zanimljiv pregled razvoja knjige i knjižnica tijekom povijesti, s naglaskom na povijest knjige i knjižnica na hrvatskome tlu, gdje posebnu pozornost pridaje knjižnici samostana sv. Dominika u Dubrovniku, prema autorovim istraživanjima, prvoj javnoj knjižnici u Hrvatskoj. Ovom vrijednom knjigom autor donosi novi pogled na ulogu knjige i knjižnice u kulturnoj preobrazbi društva, osobito hrvatskoga naroda. Urednica je knjige viša savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.
Stjepan Krasić rodio se u Čitluku 1938. godine. Član je dominikanskoga reda. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu, postigavši dva doktorata, i to iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest i metodologiju znanstvenoga rada na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i obavljao različite akademske službe u inozemstvu i domovini. Nakon povratka u domovinu 2008. godine predavao je povijest na Međunarodnome sveučilištu u Dubrovniku (Dubrovnik International University). Član je više znanstvenih i kulturnih udruga i ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dopisni član) i Međunarodne akademije tehničkih znanosti sa sjedištem u Moskvi.
Dobitnik je 20 nagrada različitih kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima četiri nagrade za životno djelo, te dviju nagrada koje dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske: Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za izuzetne rezultate u istraživanju povijesti Hrvata“ (1998.) i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2020.) „za izniman doprinos istraživanju, očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i duhovne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu“ kao i počasnoga doktorata Sveučilišta u Zadru (2005.) „za izuzetne doprinose na području humanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.
Stjepan Krasić autor je 32 knjiga i gotovo 300 znanstvenih rasprava objavljenih u različitim časopisima u zemlji i inozemstvu. Njegove znanstvene rasprave beziznimno otkrivaju ne samo nepoznate nego i neslućene podatke iz hrvatske kulturne prošlosti, pomičući znatno u prošlost ono o čem smo mislili da već sve znamo.
Znanstveno istraživanje spada u ona područja ljudske intelektualne djelatnosti koja najviše doprinose borbi protiv neznanja, bez obzira na to o kakvome se neznanju radi. A takvih je područja doista napretek. Jedno takvo, još uvijek nedovoljno istraženo područje, povijest je knjige i knjižničarstva na hrvatskome tlu, koje, kao i mnoga druga, u sebi krije ugodna iznenađenja, sposobna iz temelja promijeniti neka naša davno prihvaćena uvjerenja za koja smo smatrali da su neupitne činjenice. No stvarnost se, na našu sreću, ponekad s nama našali i pokaže da nismo u pravu. Ugodno nas iznenadi kada se možda najmanje nadamo.
NSK.hr
