Premijer Andrej Plenković pozvao danas u Mostaru hrvatske i bošnjačke stranke da pronađu dogovor o izbornoj reformi kako bi svi građani i svi narodi u Bosni i Hercegovini zemlji mogli biti legitimno zastupljeni. Hrvatska ne želi da se prolongira kriza u BiH oko izmjena izbornog zakona, dodao je.
„Posebno apeliram na lidere bošnjačkih političkih stranaka i hrvatskih političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine da ulože dodatne napore, da obnove povjerenje, obnove savezništvo i partnerstvo kako bi postigli dogovor o izmjenama izbornoga zakona”, istaknuo je.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju 23. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru.
Govor predsjednika Vlade u toj prigodi, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti.
“Mostarski sajam ima svoju veliku tradiciju, ima svoju važnost, to je mjesto razmjene informacija, mjesto stjecanja iskustava, mjesto sklapanja partnerstava, ugovora i, naravno, unaprjeđenja gospodarske suradnje i trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i njenih gospodarskih subjekata sa svim zemljama i kompanijama koje su ovdje danas.
Drago mi je da je ove godine Mađarska partner, zemlja koja je angažirana prema jugoistočnoj Europi, zemlja koja vrlo jasno artikulira pozitivne signale o Bosni i Hercegovini i kada je riječ o europskim institucijama.
Faza oporavka gospodarstva nakon pandemije
Ovo je vrijeme kada se svi zajedno još uvijek oporavljamo od vremena pandemije Covida-19, pošasti koja je promijenila svijet, ne samo u zdravstvenom smislu, nego i u ekonomskom, financijskom, političkom, a možemo reći i u upravljačkom pogledu multilateralnog djelovanja zaizazove na koje očito nitko nije bio spreman.
I svi smo u ovom trenutku u fazi gospodarskoga oporavka. Taj gospodarski oporavak na razini Europske unije, pa tako i Hrvatske, karakteriziran je jednom jednostavnom sintagmom – veliki problem i veliki odgovor.
Europska unija je u ovom trenutku s Instrumentom EU iduće generacije dala šansu ekonomijama država članica da na najbrži mogući način dođu na one razine koje su postojale prije pandemije, da se gospodarstva ojačaju, da kompanije prežive, da radna mjesta budu očuvana, da stečajevi budu spriječeni.
Upravo su ti elementi bili okosnica politike Vlade Republike Hrvatske u protekle dvije godine, gdje smo očuvali 800 tisuća radnih mjesta, plaćajući plaće radnicima u privatnom sektoru, spriječili 120 tisuća stečajeva, omogućili da nakon pada BDP-a od 8% u 2020. Hrvatska u 2021. zabilježi 10,4 % rasta BDP-a, što je drugi najveći rast BDP-a među članicama Europske unije, jedino je Irska bila uspješnija od nas.
Pred Hrvatskom u 2022. ostvarenje dva strateška cilja – Schengen i eurozona
Na taj način učvrstili smo dva temeljna sidra naše politike koji će se realizirati u ovoj 2022. godini – a to su članstvo u eurozoni i članstvo u schengenskom prostoru.
I jedan i drugi očekuju finalne odluke sredinom ove godine, i te odluke doći će na temelju ispunjenih kriterija, vrlo temeljito odrađene strategije uvođenja eura, usvojene 2018., implementirane kroz Europski tečajni mehanizam II u Bankovnu uniju.
To govorimo zato što je uvođenje eura u Hrvatskoj bitno i za odnose s Bosnom i Hercegovinom, za gospodarsku razmjenu, za percepciju Hrvatske kao članice unije koja će zaista tada u punini postati njena članica u smislu dublje integracije.
Ista je situacija i sa schengenskim prostorom, za koji također očekujemo konačne odluke sredinom ove godine.
A pritom smo ove godine započeli pregovore o članstvu Hrvatske u OECD-u, koje vodi naš ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, uz veliki angažman i svih drugih članica i članova Vlade.
A pritom provodimo i Nacionalni program reformi, okvir koji nam kroz Europski semestar, kroz intenzivnu suradnju s Europskom komisijom, daje mogućnost da provodimo reforme i osiguravamo ulaganja, i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i koristeći sredstva Višegodišnjeg financijskog okvira, kao poluge za zelenu i digitalnu transformaciju hrvatskoga gospodarstva za potporu našem poduzetništvu.
Posljedice ruske agresije na Ukrajinu
Sve je to izrazito važno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, invazije koja je dovela do tri bitna i velika procesa koji će biti s nama jako dugo vremena.
Prvi je tragedija ukrajinskog naroda, s kojim još jednom uime Vlade Republike Hrvatske izražavam veliku solidarnost i podršku.
Drugi je najveći izbjeglički val u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Više od deset milijuna ljudi prognano je sa svojih ognjišta već do sada. Više od četiri milijuna Ukrajinaca je napustilo zemlju i nalaze se u najbližim graničnim zemljama Europske unije. I Hrvatska je primila više od 12 tisuća Ukrajinaca dosada i spremna ih je primiti još.
Treći proces je nezabilježeni rast cijena energenata, koji je jedna od posljedica ove krize.
Mi smo stoga, reagirajući prema zaštiti ekonomskih interesa našega gospodarstva i naših građana, već usvojili jedan paket vrijedan 5 milijardi kuna, koji ima i svoj antiinflacijski karakter, koji ima socijalne transfere onima koji su najugroženiji, koji pomaže gospodarstvu, koji pomaže građanima, umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima.
Nikoga u tom procesu nismo izostavili ni zaboravili.
Suradnja Hrvatske i BiH u strateškim energetskim i prometnim projektima
Ali isto tako Hrvatska je, u međuvremenu od početka mandata naše Vlade, napravila jedan dugoročni strateški iskorak, a to je Terminal za ukapljeni plin na otoku Krku.
Taj Terminal omogućuje Hrvatskoj diversifikaciju opskrbe plinom, ali on nema samo nacionalni karakter. On ima karakter za sve zemlje srednje Europe, a jednako tako i za Bosnu i Hercegovinu.
I u tom kontekstu izražavam spremnost Hrvatske da zajedno s našim partnerima u Bosni i Hercegovini na središnjoj razini, ali i na razini Federacije, napravimo iskorake kako bi ta južna interkonekcija koja ide od Dugopolja preko Zagvozda do Imotskog i poslije do Posušja, omogućila u ovom dijelu Bosne i Hercegovine diversifikaciju opskrbe plinom.
To je projekt koji na hrvatskoj strani, prema današnjim procjenama košta otprilike 76 milijuna eura, ali je dugoročno važan, vrijedan i omogućuje sasvim drukčiju kvalitetu života i rasta gospodarstva.
Bosna i Hercegovina je nama susjedna i prijateljska zemlja, zemlja s kojom je gospodarska razmjena u 2021. iznosila 2,6 milijardi eura.
Bosna i Hercegovina je šesti trgovinski partner Hrvatskoj, ali je Hrvatska prvi trgovinski partner Bosni i Hercegovini. Izravna ulaganja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu su 1,4 milijarde eura i u tom pogledu je Hrvatska drugi investitoru Bosnu i Hercegovinu, nakon Austrije.
Strateški cilj Vlade jačati sve sektorske veze s BiH
Naš je trend ekonomske suradnje dobar, povećava se i intenzivira, a o tome svjedoči i nazočnost čak 68 hrvatskih kompanija na današnjem sajmu, naša gospodarska komora kao i brojni poslovni subjekti koji su godinama prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine.
Mi želimo i dalj investirati u povezivanje i infrastrukturu.
Znate da će Hrvatska do kraja mandata naše Vlade u potpunosti završiti hrvatski dio koridora Vc, između Mađarske i Bosne i Hrvatske.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen bila je nedavno u Bosni i Hercegovini, bili smo skupa na Svilaju, otvorili most koji znači zaista istinsko, snažno prometno povezivanje dvije zemlje.
Most kod Gradiške trebao bi biti dovršen u kolovozu ove godine.
Na taj način pokazujemo sveobuhvatnost povezivanja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su objektivno i geografski i prometno jedna drugoj suđene, nezaobilazne i zato je strateški cilj hrvatske Vlade u svakom pogledu jačati prijateljske, političke, ekonomske, prometne i sve druge sektorske veze s Bosnom i Hercegovinom. Zato sam i spomenuo opskrbu energenata.
Ključno postizanje dogovora o izbornom zakonu u BiH
Također, Hrvatska prati i političku situaciju u Bosni i Hercegovini, a danas je prigoda da uime hrvatske Vlade kažem nekoliko riječi o tome jer smo kao susjed i prijatelj i partner zainteresirani da se ne prolongira politička kriza u Bosni i Hercegovini, da institucije dobro funkcioniraju, a da su svi narodi i građani legitimno zastupljeni u predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine.
To govorimo kao država koja je jedna od potpisnica i jamaca Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, zemlja koja je privržena tome da naši odnosi budu bolji, da se napetosti koje postoje unutar Bosne i Hercegovine relaksiraju, a da se obnavljaju savezništva i partnerstva.
Tu posebno apeliram na lidere bošnjačkih političkih stranaka i hrvatskih političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine da ulože dodatne napore, da obnove povjerenje, obnove savezništvo i partnerstvo kako bi postigli dogovor o izmjenama izbornoga zakona.
Jer kuća se gradi od temelja, a u demokraciji temelji su način na koji smo zastupljeni, način na koji predstavljamo svoje građane i svoje narode.
Bosna i Hercegovina je, kao što znamo, zemlja konstitutivnih naroda, svih drugih građana i ostalih koji žive u Bosni i Hercegovini.
Taj koncept je tu, on je važeći, on je prepoznat nedavno i u Strateškom kompasu kojeg je usvojila Europska unija kao dokument koji govori o sigurnosnim i političkim izazovima za cijeli kontinent u idućih deset godina.
Hrvatska je na našu inicijativu pokrenula i raspravu na najvišoj razini – na Europskom vijeću – o Bosni i Hercegovini. Takve rasprave nije bilo godinama. Donijeli smo zaključke, iskazali spremnost da se na, politički gledano, najvišim razinama Europske unije, napravi dodatni napor kako bi se postigao dogovor.
Sve to radimo iz prijateljskog, dobronamjernog kuta, iz kuta koji gleda na funkcionalnost i vodi računa o tome da prijatelj otvoreno može reći koje su to poteškoće i kako te poteškoće zajednički prevladati.
Hrvatska je konstruktivan partner i prijatelj, želimo da BiH dobro funkcionira
Zato je važno da Bosna i Hercegovina dobro funkcionira, da se uz potporu međunarodne zajednice i nas koji to želimo, znam da i Mađarska dijeli taj pristup, napravi taj iskorak koji će omogućiti Hrvatima da budu legitimno zastupljeni i u središnjim predstavničkim tijelima, i u izvršnim, a isto tako i na razini Federacije.
To je apel prijatelja i zemlje koja je spremna učiniti sve da Bosna i Hercegovina što prije dobije kandidatski status u Europskoj uniji, da pomogne svim savjetima na europskim reformama i putu u europske integracije, da poveća svoja ulaganja, da intenzivira ekonomsku razmjenu, da zajednički u takvim novim, pozitivnim ozračjima redovito održavamo sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara, i na taj način dignemo međusobnu svijest o tome koliko smo povezani i koliko smo prijatelji.
Ali zato je potrebno postaviti zdrave temelje. I zato koristim prigodu na ovom današnjem Sajmu, kao dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine i svih njenih konstitutivnih naroda i svih građana koji ovdje žive, da ovakvo pozitivno ozračje koje vidimo ovdje bude poticaj za taj završni, ali jako bitan i nezaobilazan politički iskorak koji će zemlju učiniti funkcionalnijom, učinkovitijom i boljom za građane i u ekonomskom i u socijalnom smislu.
Hrvatska će učiniti sve da u tom procesu bude konstruktivan i partner i prijatelj – poručio je Plenković.
