Uskoro će se ponovno letjeti iz Zračne luke u Mostaru. Najprije turisti, hodočasnici iz Ammana, zatim će se uspostaviti veza s Düsseldorfom, Catanijom, Katowicama…
Direktor Ivan Ljubić kaže kako nakon problema s koronavirusom optimistično kreće u 2022. Značajnu potporu predstavlja Grad, FBiH i HNŽ kako bi se ostvarila vizija od 100.000 putnika u roku od pet godina.
Večernji list: Kada će građani iz Mostara moći ponovno letjeti za svjetske destinacije?
– Građani Mostara trebali bi imati mogućnost letjeti na europske destinacije kao što je Düsseldorf ovoga ljeta počevši od 30. 6. do 28. 8. s aviokompanijom Eurowings. Letovi su organizirani svakog četvrtka i nedjelje u navedenom razdoblju. Planira se 18 operacija.
Večernji list: U Mostar se svojedobno letjelo iz Italije, Španjolske…?
– Već imamo potvrđene čarter-letove iz Italije (Catanija) koji kreću od 22. 7. do 2. 9. s kompanijom Electra Airways. Planira se uvesti i linija iz Palerma za Mostar koja još nije potvrđena. Na toj liniji prometovala bi hrvatska nacionalna kompanija Croatia Airlines. Pri kraju je i realizacija letova iz Ammana za Mostar. Početak se očekuje 2. 5. do 1. 9. Letio bi Fly Jordan. Imamo još mnogo upita, ali ne i potvrda iz Italije, Španjolske, Irske te očekujemo uspješniju sezonu i oporavak Zračne luke Mostar. U pregovorima smo s još nekoliko turoperatora i aviokompanija za otvaranje tržišta Švicarske i Poljske. Već smo potpisali ugovor s turoperatorom iz Poljske na tri godine koji počinje letjeti od ovoga ljeta na relaciji Katowice – Mostar od 21. 6. do 30. 9. jednom tjedno, a sljedećih godina dva odnosno tri puta tjedno tijekom ljeta.
Večernji list: Zašto Mostar nije u rangu uspješnosti drugih zračnih luka?
– Situacija s pandemijom koronavirusa i restriktivnim mjerama više je pogodila mostarsku nego druge zračne luke u BiH jer je to sezonska zračna luka koja je skoro isključivo bila ovisna o turistima. Za razliku od drugih zračnih luka u BiH gdje dolaze i drugi putnici cijele godine, osim turista, ovo nije mnogoljudna regija kojoj gravitira veći broj ljudi kako bi imali zamaha i od domaćih putnika. Potencijalni broj takvih putnika je nedovoljan za avioprijevoznike da se odluče za uspostavu redovitih linija bez subvencioniranja.
Večernji list: Postoji li potencijal za dolazak drugih niskobudžetnih prijevoznika?
– Dolazak niskobudžetnih prijevoznika je cilj Zračne luke Mostar. U pregovorima smo s jednim od najvećih u Europi te se nadam da ćemo uskoro okončati pregovore na obostrano zadovoljstvo i omogućiti našim građanima jeftinije letove na više destinacija u Europi.
Večernji list: Samo u Međugorje godišnje dolazi više od milijun hodočasnika. Zar ih se ne može 10% usmjeriti preko Zračne luke Mostar?
– Najveći broj putnika, po statističkim pokazateljima, na mostarskoj Zračnoj luci upravo su hodočasnici u svetište Kraljice mira u Međugorje. Intenzivirali smo razgovore s crkvenim predstavnicima o suradnji u organizaciji hodočasničkih dolazaka preko Zračne luke Mostar. Dogovoreno je otvaranje tržišta Poljske, ali i Italije, iz koje dolazi najveći broj hodočasnika u Međugorje. U tome smislu mostarska Zračna luka je zainteresirana i za letove iz Španjolske, Irske, Njemačke, Jordana i Libanona. S obzirom na to da je među hodočasnicima najviše onih koji ne spadaju u kategoriju imućnih, jako važno nam je privući što više niskobudžetnih aviokompanija jer ako su cijene prijevoza niže, možemo računati i na više od 10% hodočasnika odnosno putnika.
Večernji list: Može li Zračna luka Mostar biti generator razvoja regije?
– Smatram da jedino Zračna luka Mostar može biti generator razvoja naše lokalne i šire društvene zajednice odnosno oporavka i revitalizacije turizma i gospodarstva regije. Komercijalni model poslovanja koji se primjenjuje u regiji, Europi i svijetu s niskobudžetnim aviokompanijama primjenjiv je i za našu Zračnu luku Mostar. U tom modelu, umjesto da turisti odnosno putnici plaćaju visoku cijenu uspostave zračnog “mosta” između turista i naše regije odnosno Zračne luke Mostar, niskobudžetne aviokompanije (low-cost carrier) daju našim putnicima nisku cijenu karte, a razliku cijene uspostave zračnog “mosta” plaća lokalna i šira društvena zajednica (turističke zajednice, ministarstva turizma i ministarstva prometa i veza). Multiplikatori izravnih i neizravnih prihoda za lokalnu zajednicu su višestruki i vidljivi su iz primjera u regiji.
Na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 6. travnja organiziramo panel s temom “Zračna luka Mostar, generator razvoja Mostara i Hercegovine” gdje ćemo i predstaviti navedeni model poslovanja. Sudjelovat će gradonačelnik Mostara Mario Kordić, ministar prometa i veza FBiH Denis Lasić, direktor BHANSA Davorin Primorac i predstavnik Zračne luke Mostar, gdje ćemo predstaviti ovaj projekt koji je ujedno i projekt revitalizacije turizma. Ponajprije sa subvencioniranjem jednog ili više niskobudžetnih prijevoznika. Za iskorak je potrebna sinergija Grada, turističkih zajednica, ministarstava prometa i turizma, domaćih i stranih touroperatora te Zračne luke Mostar da bi ostvarili multiplikatore učinka. Na 25.000 putnika, po sadašnjim pokazateljima, prihod lokalne zajednice iznosi 9,3 mil. KM, a povećanjem putnika na 100.000, taj prihod bi rastao na 37,2 mil. maraka. To je dugoročni plan od pet godina.
Večernji list: Posljednjih dana svjedoci smo desetaka požara. Hoće li se konačno ostvariti inicijativa o uspostavi vatrogasne zračne postrojbe?
– U proračunu FBiH ove godine planirana su sredstva za uspostavu baze za gašenje požara sa sjedištem u mostarskoj Zračnoj luci. Prema postojećim studijama, najbolje je za ovo pozicionirana Zračna luka, za air traktore koji bi mogli uspješno djelovati u BiH, RH, ali i Crnoj Gori.
Večernji list: Kako Mostar može postati alternantivna zračna luka za Sarajevo?
– Zračna luka Mostar ima ogroman potencijal. Produljenjem radnog vremena mostarska Zračna luka može postati zamjena zračnim lukama u Sarajevu i Tuzli, na koje često zbog vremenskih neprilika ne mogu slijetati zrakoplovi. Na taj bi način mostarska Zračna luka imala putnike tijekom cijele godine. Brojne su prednosti mostarske Zračne luke: od zemljopisne pozicije, meteoroloških uvjeta – vremena, blizine EU-a i povezanosti, autoceste koja prolazi tik uz zračnu luku, željeznice, blizine Luke Ploče, turizma, klasičnog i vjerskog, te turističke destinacije jer je jedan sat udaljena od mora i planina, poslovnih zona…
Vecernji.ba
