U Bugojnu je 19. ožujka na svetkovinu Sv. Josipa obilježena 28. obljetnica od izlaska hrvatskih logoraša iz logora “Stadion”.
Obilježavanje je započelo na gradskom groblju Sultanovići gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće te izmoljeno opijelo. Vijence su položili i svijeće upalili Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Hrvatskog narodnog sabora, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH predvođeno veleposlanikom Ivanom Sabolićem te Oružane snage BiH. Opijelo je izmolio župni upravitelj u Bugojnu fra Ivica Pavlović.
Potom je služena sveta misa u crkvi Svetog Ante za sve stradale bugojanske Hrvate. Euharistiju je predslavio ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. Mirko Šimić.
U svojoj propovijedi vlč. Mirko je povezao samozatajnog Sv. Josipa i današnje vrijeme te ulogu oca zaštitnika obitelji. Neizostavne su bile riječi o stradanjima Hrvata katolika u BiH, Bugojnu i ratnim zbivanjima u svijetu. Propovjednik je posebice istaknuo: „Sveto Pismo nam kaže ‘Blago mirotvorcima njihovo Kraljevstvo vječno’. ‘Blago vama kad sve zlo slažu na vas. Kada vas prognaju, vaše je Kraljevstvo nebesko’. E to je ta logika koju danas želim danas izraziti s koji ste prošli patnje ovdje u Bugojnu i koji ste na najbliži način osjetili tu ljudsku mržnju, što osjetili što znači zatamnjenje uma i da je potrebno izdići iznad toga, živjeti i širiti ljubav. Budite hrabri, budite ustrajni, imajte i dalje pouzdanja u Isusa Krista koji je otišao na križ radi spasenja čovjeka. Tolika je ljubav Božja bila da je život skončao u najvećoj patnji, umirući najsramotnijom smrti na križu. Neka ta Isusova smrt na križu bude nama utjeha jer znamo da poslije smrti dolazi Uskrsnuće. Zato danas molimo za naše pokojne da im Bog oprosti njihove pogreške. Molimo na poseban način za one koje još uvijek tražimo.“
Za vrijeme mise u crkvi su ispred oltara bile postavljene slike ubijenih i nestalih Hrvata Bugojna.
Podsjetim, prema podacima hrvatske strane kroz logor Stadion prošlo 550 Hrvata, od čega su 294 logoraša provela u njemu punih osam mjeseci. Iz toga logora u nepoznato je odvedeno i likvidirano 19 Hrvata Bugojna, među kojima su i nekadašnji zapovjednici bugojanskog Hrvatskog vijeća obrane, vodstvo civilne vlasti i političkih struktura.
Logoraše su evidentirali pripadnici Međunarodnog crvenog križa koji su ocijenili da je stanje koje su zatekli bilo gore nego na Manjači. Brojni su civili, uglavnom žene i djelca bili u kućnom pritvoru.
Najodgovorniji stradanje Hrvata Bugojna i danas slobodno hodaju Bugojnom. Ponajprije se to odnosi na ratnog načelnika općine Dževada Mlaću i nekadašnjeg zapovjednika Armije BiH, a današnjeg ministra sigurnosti Selmu Cikotića.
Sud BiH osudio je bivšeg zapovjednika osiguranja logora Armije BiH Musajba Kukavicu u Bugojnu na četverogodišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zatočenicima. Uz njega je u odvojenom postupku na sedam godina zatvora osuđen i Senad Dautović, koji je tijekom rata bio zapovjednik logora Iskra u Bugojnu. Još jedan zapovjednik u logoru, Nisvet Gasal, pravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora.
Prošle godine, na 27. godišnjicu razmjene hrvatskih logoraša, koje je u logoru na gradskom stadionu držala Armija BiH, pokopani su posmrtni ostaci četvorice koji su pronađeni na Rostovu od njih 19 odvedenih iz logora Stadion. Traga se za još 15 odvedenih.
Nedjelja.ba
