U duboko podijeljenoj Bosni i Hercegovini bosanskohercegovački Hrvati ponovno pozivaju na promjene izbornog zakona i prijete mogućim bojkotom izbora u listopadu, pa mnogi strahuju da tu siromašnu balkansku zemlju očekuje novo razdoblje nestabilnosti, piše France Presse
U Mostaru, koji se smatra hrvatskim središtem, zvonjava crkvenih zvona i islamski poziv na molitvu odjekuju iznad slikovitog kamenog mosta koji povezuje hrvatski dio grada s bošnjačkim.
No taj površinski sklad prikriva sve veće nezadovoljstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zbog manjkavosti u izbornom sustavu koji im uskraćuje pravo da biraju svoje čelnike.
poster
Mostar je bio razoren za vrijeme rata u BiH početkom 1990-ih, koji je podijelio zemlju duž etničkih linija.
Nekoliko desetljeća kasnije nemir među bosanskohercegovačkim Hrvatima događa se u trenutku u kojem secesionističke prijetnje vođa bosanskohercegovačkih Srba raspiruju zabrinutosti da je BiH ponovno na rubu sukoba.
‘Ili ćemo riješiti problem mirnim razlazom ili ćemo kuću – državu – učiniti ugodnom za život svima’, rekao je Petar Vidić, 48-godišnji bivši hrvatski vojnik, za AFP u Mostaru.
Tročlano predsjedništvo BiH
Okrutni rat u BiH završio je mirovnim sporazumima 1995., kojima je zemlja podijeljena na dva dijela, jedan kojim vladaju etnički Srbi i muslimansko-hrvatsku federaciju.
Zemlja ima tročlano rotirajuće Predsjedništvo koje čine predstavnici triju zajednica, Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Ali Bošnjaci u Federaciji BiH čine gotovo 70 posto od njezinih 2,2 milijuna stanovnika.
To im daje veliku brojčanu prednost na izborima i de facto kontrolu nad time tko može biti izabran za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu države.
‘U Predsjedništvu su dvojica predstavnika Bošnjaka i jedan Srba’, govori se u političkim krugovima bosanskohercegovačkih Hrvata. No za puno Hrvata u BiH to nije trivijalno pitanje.
Nakon dugogodišnjeg nezadovoljstva mnogi od njih predlažu da se bojkotira opće izbore u listopadu.
Nije logično
Na konferenciji u Mostaru u veljači stranke bosanskohercegovačkih Hrvata okupile su se kako bi pripremile plan za svoje iduće korake pozivajući na hitne reforme. Ali nisu najavile opći bojkot.
‘Nisu ispunjeni formalni uvjeti za organizaciju izbora dok se ne promijeni izborni zakon kako bi se osiguralo da sve tri etničke skupine budu legitimno zastupljene’, rekao je Dragan Čović, vođa HDZ-a BiH.
Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990. još je odlučniji.
‘Ako netko misli da može oduzeti hrvatskom narodu legitimitet, potisnuti ih, onda će morati za to odgovarati’, rekao je novinarima.
Hrvatske stranke žele mehanizam koji bi im omogućio da biraju vlastite predstavnike u Predsjedništvu i gornjem domu parlamenta, čemu se žestoko protive vladajuće bošnjačke stranke.
Sadašnji hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Željko Komšić, kojeg zapravo podržavaju Bošnjaci, također kritizira tu ideju, za koju kaže da bi bio ‘izborni zakon utemeljen na aparthejdu’.
No za mnoge bosanskohercegovačke Hrvate reforme su potrebne kako bi se spriječilo daljnje podjele ili moguću secesiju u već duboko podijeljenoj zemlji.
‘Da, svi bismo trebali imati jednaka prava’, rekla je Sima Pehar, 78-godišnja hrvatska umirovljenica.
‘Zašto bi netko koga nisu izabrali Hrvati trebao predstavljati Hrvate? To nije logično.’
U međuvremenu, pregovori o mogućim reformama koje podržava Zapad zapeli su, raspirujući bojazni od bojkota, novih nemira i mogućeg pokušaja raspuštanja Federacije BiH.
‘Uvjeren sam da će se kriza nastaviti ako se izborni zakon ne promijeni’, rekao je analitičar Zoran Krešić.
‘To je loše za cijelu BiH i njezinu euroatlantsku budućnost i odrazit će se nažalost na ljude.’
