Dana 1. ožujka 1991. sukobom hrvatskih policijskih snaga sa srpskim pobinjenicima na čiju je stranu stala JNA praktički je počeo oružani sukob u Hrvatskoj koji se pretvorio u rat koji poznajemo pod imenom Domovinski rat.
Nakon što je 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila pripojenje SAO Krajini osnovane u Kninu, srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada.
Tako su na današnji dan 1. ožujka 1991. Srbi razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom policijom.Načelnik policijske postaje Pakrac Jovo Vezmar je zajedno sa vodstvom SDSS-a ,na čijem je čelu bio Veljko Džakula, organizirao naoružane straže po gradu.
Policajci hrvatske nacionalnosti, s još nekim kolegama Srbima koji se nisu htjeli pridružiti pobuni, iznijeli su tijekom noći dio oružja iz postaje i sakrili. Tog istog dana u noći JNA je zauzela punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob. Tijekom noći i pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač sa najelitnijim hrvatskom postojbama, te policijska postaja dolazi u ruke hrvatske države.
U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Na sastanku nije dogovoreno ništa konkretno, osim nastavka sljedeći dan. Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucnjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena. O događajima u Pakracu srpski su mediji izvješćivali potpuno netočno. Beogradske „Večernje novosti“ pišu o “masakru srpskog naroda u Pakracu, mitraljeskom gnijezdu u zvoniku katoličke crkve i ubojstvu pravoslavnog svećenika”, a u istim novinama Veljko Džakula je izjavio kako su hrvatski specijalci upali u klopku te kako su ih sve mogli pobiti da su htjeli.
Tako je počeo oružani sukob u Hrvatskoj što je bio uvod u dugotrajan krvavi rat i okupaciju trećine Hrvatske duge četiri godine.
Dani ponosa HRT