Rezidba vinograda ni izdaleka nije tako zahtjevna kao rezidba nekih voćnih vrsta. A kod njihove rezidbe bitno se prisjetiti kako je količina uroda u godini ispred nas, formirana tijekom ljetnih mjeseci u godini iza nas.
U protekloj godini, u pazušcu svakog lista formirao se pup za narednu godinu. Tijekom zime, kada obavljamo rezidbu vinograda u njima se već nalazi začetak čitave buduće mladice s grozdovima. Važno je upozoriti da ostavljanje prevelikog broja pupova s obzirom na vegetativnu snagu trsa vodi ka njegovom daljem slabljenju – piše Agroklub.com.
Iza kojeg će se lista pojaviti prvi grozd, koliko će biti veliki, koliko će grozdova biti po mladici, ovisi o vrućem ili hladnom ljetu u protekloj vegetacijskoj sezoni, pravovremenom i ispravnom obavljanju ampelotehničkih zahvata pljevidbe, poravnavanja, vršikanja. Načelno, nakon vrućeg i sušnog ljeta slijedi rodna godina, dok nakon hladnog i kišnog ljeta slijedi slabo rodna godina.
Zašto lucanj mora biti iznad reznika ?
Kod vinove loze rodna je samo jednogodišnja dobro dozrela rozgva koja raste iz dvogodišnje, odnosno to je razlog zašto nam je potreban – reznik.
Kod loze je izražena pojava “polariteta”, a to znači da uvijek viša točka po položaju, ili udaljenija, dobiva više hranjiva. Zbog toga je logično da lucanj s 8-10 pupova mora dobiti više hranjiva od reznika s dva ili tri pupa.
rugi je razlog taj što ne smijemo dozvoliti udaljavanje i razvlačenje krakova trsa, pa tražimo po poziciji reznik najbliži osnovi trsa. Svaki je potrebno opteretiti individualno prema broju kvalitetno naraslih i dozrelih mladica. Ako se na trsu nalazi samo pet dobro dozrelih, znak je da će u narednoj godini trs najvjerojatnije moći ishraniti dobro samo pet do sedam mladica.
Ako se rez napravi kasno dolazi do plača
Rezidbom, odnosno prikraćivanjem lucnja i reznika radimo presjek na jednogodišnjoj rozgvi. Time nastaje otvorena rana. Ukoliko smo taj rez napravili kasno, tijekom ožujka, rana ne može brzo zarasti i dolazi do suzenja, odnosno plača vinove loze. Tek kada ono prestane i rana se zatvori, sokovi počinju kretati u pupove koji se polako bude.
Ukoliko smo taj rez napravili za vrijeme prosinca, rana je do proljeća gotovo uvijek zarasla, te se na presjeku u proljeće ne dešava suzenje već nadolazeći sokovi odmah ulaze u pupove koji počinju bubriti.
Kod rezidbe u kasno proljeće, pupovi najčešće ne kreću sve dok se rana od suzenja ne zatvori. Također, na neorezanim trsovima broj pupova koji dobivaju prve sokove iz korijena je veći od broja pupova na orezanom trsu. Stoga se energija i hranjiva koja nadolaze iz korijena na neorezanom trsu raspoređuju u više pupova, te je time i kretanje vegetacije usporeno.
Za kraj, važno je znati da se duljina lucnja određuje brojem pupova, a ne duljinom u centimetrima. Dok se sorte koje kreću rano režu pred kraj mirovanja.
Što se tiče vinogradima na položajima koji su nisko i osjetljivi su na kasne proljetne mrazove, oni se režu se pred kraj mirovanja
